foto posavec
Razotkrivanje

Branislav Glumac potpuno iskreno: 'Starost je teška i mučna, pogotovo kad vas tijelo izda'

Autor kultnog romana 'Zagrepčanka', rođen prije 82 godine, koji je rodnoj Virovitici darovao vrijednu kolekciju slika i skulptura hrvatskih umjetnika, za magazin Gloria otkriva koje ga strasti vode kroz život te objašnjava zašto je njegova nova knjiga 'Iza ugla ogledalo' jedinstvena u svijetu.

Autor kultnog romana 'Zagrepčanka', rođen prije 82 godine, koji je rodnoj Virovitici darovao vrijednu kolekciju slika i skulptura hrvatskih umjetnika, za magazin Gloria otkriva koje ga strasti vode kroz život te objašnjava zašto je njegova nova knjiga 'Iza ugla ogledalo' jedinstvena u svijetu.

Što pomislite kad se pogledate u ogledalo?

- Postaje mi jasno da je iza mene više od trideset tisuća dana i noći na Zemlji.

Po čemu je “Iza ugla ogledalo” jedinstvena knjiga?

- U taj literarni mozaik uvezao sam pjesme, dramu i prozu s 21 tekstom svojih kolega.

Po kojem ste ih ključu birali?

- Po ključu poznanstva, prijateljstva i slučajnosti.

Je li vas itko odbio?

- Nije, a u drugo izdanje ide i tekst bivše supruge Jadranke Sloković iz poštovanja prema njezinu kreativnom umu i poetskoj maštovitosti. To što mi je podarila sina Filipa posebna je priča.

Je li vas život više pazio i mazio ili vam podmetao klipove?

- I jedno i drugo. Najveća je slast sporazumjeti se sa životom i gledati mu u oči časno i dostojanstveno usprkos svim nevoljama, okrutnostima, bolima, strastima, ljubavima i radostima koje nosi.

Kako se nosite s gubitkom sina, slikara Borisa Glumca?

- Pokopati vlastito dijete najgore je što vam se može dogoditi: Boris mi je svaki dan u mislima, a osjećaj gubitka kamen je koji mi neprestano ponire u duši kao rupi bez dna.

Odakle crpite energiju?

- Genski od roditelja i predaka, a najviše iz otpora i prkosa.

Što prvo primijetite na ženama?

- Fasadne ukrase: kosu, način kretanja i hod te estetiku mode i odijevanja, što me posebice ljeti izbacuje iz ravnoteže. Detalji i nijanse su ženski semafori kojima one proširuju očaravajuće zračenje i polje asocijacija nas lovaca i tragača za ljepotom.

A na muškarcima?

- Muškarci me zanimaju po onome što jesu i rade, a ostalo je površni predmet mog interesa.

glumac branislav zagreb 30092014 foto posavec
foto posavec
Glumac kaže da je prestar za trčanje za unucima koliko bi oni to željeli i voljeli.

Kako se nosite sa starošću?

- Nadigravam se s tim ultimativnim poniženjem i kaznom koliko mogu. Starost je teška i mučna, pogotovo kad vas tijelo izda, ali ja još vozim auto, kuham, glačam, sadim i na leđima mogu ponijeti pola vreće cementa, pa se ne žalim.

Ako je život partija pokera, što trenutačno imate u rukama?

- Blefiram kao da u najmanju ruku držim skalu u boji.

Jeste li ikad radili i zarađivali osim pisanjem?

- Ne. Živio sam isključivo od pisanja i radi pisanja.

Zašto ste književnost i anglistiku diplomirali tek u 35. godini?

- Jer sam se opustio u slobodi stvaranja, prijateljevanja i družikanja.

Što ste sve učinili zbog ljubavi?

- Materijala je za knjigu, koju ću objaviti na Sveto Nigdarjevo, jer se o tome ne govori. Svim ženama koje sam volio i koje su katkad i mene voljele posvetio sam knjigu poezije “Nestala je kao Lara”.

Što su vam najveće strasti?

- Istina, sloboda i odgovornost prema djeci i unucima, time se častim.

Kakav ste djed?

- Prestar da mogu trčati za dvogodišnjim Filipovim Franom i 10-godišnjom Borisovom Inesicom, koliko bi oni to željeli i voljeli.

Imate li neostvarenih ambicija?

- Da odumrem na nogama kao slon, nikomu na teret.

Po čemu biste željeli da vas pamte?

- Po knjizi ili rečenici, ali pristajem i na zaborav koji nam je svima suđen. Budućnost pripada drugima.

Koga možete uvijek iznova čitati?

- Krležu, Crnjanskog, Ujevića, Gidea, Gogolja, Flauberta, Kirkegaarda, Čehova, A. B. Šimića, Zorana Ferića, Slobodana Šnajdera, Dortu Jagić i Dariju Žilić.

Što trenutačno pišete?

- Knjigu “Moja dva djetinjstva”. Imam slonovsko pamćenje i svega se sjećam od svoje četvrte godine, a što više zalazim u dubinu, shvaćam da je to vjerojatno bilo najčišće i najsretnije razdoblje moga života.

Aktualno pitanje: Kako ste se naviknuli na život s maskom?

- Borbeno! Prisilno sam se naviknuo na masku i na svoju sobu kao zavičaj, što je naslov moje knjige otprije desetak godina. Noseći masku poštujem drugog, pa time i samoga sebe, a mnogima su, posebice našim bajnim političarima, maske dobrodošle da pokriju svoje nemoralne obrazine.


Čitajte i:

Nataša Dangubić otkrila kojim vrijednostima uči kćer Lolu i što joj najviše smeta u našoj državi

Robert Bošković otkriva bez čega ne bi mogao zamisliti život: 'Jedna je Đurđa, druga Esmeralda'

Zagrebački pijanist otkriva u čemu najviše uživa sa suprugom i što mu je posebna strast u životu

Jadranka Đokić je dobila posao iz snova! Ima posebnu ulogu na 26. Sarajevo Film Festivalu

Natali Dizdar okrenula novu stranicu i progovorila o budućnosti: 'Nadam se da je najgore prošlo'

Vedran Mlikota o svojoj velikoj ljubavi: 'To su prizori koje nikada ne zaboravljaš'

Linker
15. studeni 2024 15:30