Za i protiv umjetnog sunca

Kao što su se u različitim vremenima i kulturama mijenjali modni trendovi, tako je i određena boja puti bila ‘in’ ili ‘out’. Nekad je bijela koža bila jasan znak plemenitog podrijetla, dok je tamna bila svojstvena onima koji su radili teške fizičke poslove u polju, dakle, nižoj klasi. No, posljednjih desetljeća taj se stav promijenio: preplanulost je poželjna jer osobe osunčane puti izgledaju zdravo i privlačno.

No, svijest o štetnosti ultraljubičastih zraka – koje isušuju kožu, ubrzavaju njezino starenje te izazivaju maligne bolesti, zbog čega je potrebno koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom i izbjegavati sunčanje između 11 i 17 sati – potaknula je razvoj ‘alternativnih’ metoda za ‘dobivanje’ preplanulog tena.

Od sunčanja u solariju do body tanninga (nanošenje preparata za samotamnjenje pomoću aparata za raspršivanje), antialergijskih bronzera za tijelo za jednokratnu upotrebu ili, pak, korištenja krema za samotamnjenje namijenjenih kućnoj upotrebi.

Vanja Halilović (23), voditeljica emisije Exkluziv na RTL Televiziji, probala je neke od tih metoda i, uvjerivši se u dobre i loše strane svake, prednost daje prirodnom načinu tamnjenja.

– Ljeti odem u rodni Dubrovnik ili na otok Pelješac, gdje na nekoj divljoj plaži, daleko od svih, uživam na suncu. Nemam osjetljivu kožu pa koristim kremu s niskim zaštitnim faktorom te maslinovo ulje. Volim biti tamna jer se time ističe bjelina zuba, sjaj oka, a ne vide se sitne nepravilnosti na licu – objašnjava Vanja, dodajući kako prije odlaska na more obvezno posjeti solarij kako bi dobila ‘podlogu’. Ali, ne pretjeruje: dovoljno joj je, kaže, otići jednom tjedno na 10-15 minuta i brončana put je tu. Vanja je jednom probala i body tanning, ali je taj način ‘sunčanja’ nije impresionirao.

– Nisam baš bila zadovoljna rezultatima – objašnjava. – Koža mi je imala neki čudan miris, a na odjeći su ostajali tragovi. No, ja sam to napravila prije nekoliko godina, a čula sam da su novije varijante trajnije.

Preplanulost iz raspršivača Preparati za body tanning sadržavaju sastojak dihydroxyacetone, koji ulazi u površinski sloj kože i u dodiru sa zrakom potamni, čime koža dobiva efekt preplanulosti. Nanose se pomoću raspršivača, i to u nekoliko slojeva. Prije nanošenja obvezno se treba istuširati i napraviti piling, kako bi boja ‘sjela’ što ravnomjernije.

Može se birati između nekoliko nijansi, a taj je način tamnjenja idealan za one koji ‘preko noći’ moraju preplanuti – obično za neku posebnu prigodu u kojoj moraju zablistati. Rezultat je vidljiv već nakon sat vremena, a takva boja potraje desetak dana. Preparati za body tanning obogaćeni su kamilicom, šećernom trskom, aloe verom ili nekim drugim hidratantnim sastojkom kako bi koža dobila potrebnu vlažnost. Dermatovenerologinja Ljiljana Škrinjar kaže da takav način tamnjenja nije toliko opasan kao sunčanje na prirodan način i u solariju, ali nije ni sasvim bezopasan.

– Tretmani za body tanning nisu njegujući, nego dosta iscrpljujući za kožu jer potiču oksidaciju bjelančevina na njezinom površinskom sloju. No, važno je ne pretjerati s njima jer prečesto korištenje tih preparata isušuje kožu, koja postaje manje otporna na vanjske štetne utjecaje, prhuta se i boja je zbog toga neujednačena – objašnjava dr. Škrinjar.

Alternativa mogu biti antialergijski puderi ili bronzeri za tijelo koji se također nanose airbrushem (raspršivačem). Njihova je prednost što ne iritiraju kožu i mogu se odmah obrisati, a ako ih se pomiješa sa sjajećim česticama, izgledat će neodoljivo. Takva je bila i Renata Sopek, Vanjina kolegica s RTL-a, kad je na nedavno završenom Nokia Cro-a-Porteru nosila reviju Matije Vuice. Stoga je i Vanja nanijela jednokratan puder za tijelo, naravno, u mnogo blažoj varijanti od Renatine.

Samotamnjenje Slično je i s preparatima za samotamnjenje namijenjenim kućnoj upotrebi. Oni imaju sličan sastav i slično djelovanje kao i oni za body tanning, ali će ih malo tko uspjeti umasirati tako da koža ravnomjerno potamni. Prije nanošenja je obvezan piling, posebno koljena i laktova, kako na tim dijelovima boja ne bi bila tamnija, a poželjno je prije nanošenja preparata tijelo namazati tankim slojem mlijeka za njegu, a lice hidratantnom kremom. Kad se upiju, treba ravnomjerno nanijeti preparat za samotamnjenje, izostavljajući nokte, usne, kapke i obrve. Da dlanovi ne ostanu narančasti, mora ih se odmah temeljito oprati, a s odijevanjem bi bilo dobro pričekati barem pola sata. I još jedna važna napomena: prije ‘pravog’ sunčanja, kožu treba zaštititi sredstvom sa zaštitnim faktorom jer preparati za samotamnjenje ne štite od UV zraka.

Solarij Američki znanstvenici posljednje dvije godine upozoravaju da ni solariji nisu bezopasni. Oni, naime, isijavaju UVA zrake koje prodiru duboko u strukturu kože (za razliku od UVB zraka, koje djeluju površin-ski) te oslabljuju vezivna vlakna. Koža zbog toga brže stari, a dugoročno – postoji opas- nost od karcinoma kože. – Najveći problem je što mnogi u solarij odlaze tijekom cijele godine, a to isušuje kožu i dovodi do neujednačenog tena. Ne preporučujem odlazak u solarij, ali ako se već žele slijediti trendovi, neka to bude šest tjedana prije odlaska na more, samo nekoliko puta i najviše 10 minuta. A odabir solarija treba prilagoditi fototipu kože – kaže dr. Ljiljana Škrinjar, dodajući kako pritom treba koristiti hidratantna sredstva.

Solariji se razlikuju po kvaliteti i jačini: stariji tipovi imali su kvarcne lampe koje su bile štetne jer su isijavale sve vrste zraka, to jest, nisu imali filtre koji reduciraju emisiju zraka štetnih za kožu. Noviji modeli isijavaju UVA i UVB zrake u potrebnim omjerima za postizanje željene boje. Gordan Vojnić, vlasnik zagrebačkog Studija za sunčanje Suncokret, preporučuje solarij s takozvanim IQ senzorom, koji određuje intenzitet sunčanja prema tipu kože, a u kabini ima – televizor.

U Aspa wellness centru hotela Antunović može se, pak, isprobati solarij s vodenim krevetom, iznad kojeg vas – sa stropa – griju lampe (mijenjaju se svakih 500 sati). Solarij nikako ne bi smjele koristiti osobe mlađe od 16 godina, oni koji imaju izrazito svijetlu put, velik broj madeža te oni koji koriste neke lijekove. Prije ulaska u solarij također treba poštovati određena pravila, a najvažnije je očistiti kožu od make-upa, krema, parfema i dezodoransa jer bi se u suprotnom mogle pojaviti mrlje i iritacija. Također, obvezno stavite specijalne naočale kako biste izbjegli oštećenja oka. No, UV zračenje ima i neke pozitivne efekte: aktivira stvaranje D-vitamina koji poboljšava imunosni sustav, jača kosti i pomaže u borbi protiv stresa, u liječenju nekih kožnih bolesti poput psorijaze i neurodermitisa, a pokazalo se i da sunce potiče dobro raspoloženje.

Damir Leljak