Što jedemo, gdje živimo, koliko spavamo, koliko smo fizički aktivni, pa čak i s kime živimo, sve to izaziva kemijske reakcije koje mogu promijeniti naše zdravstveno stanje.
Novi korona virus 2019, poznat kao COVID-19, iznenadio je svijet svojom velikom zaraznošću i visokom stopom smrtnosti. Ovaj je virus do izbijanja epidemije bio relativno nepoznat, no sada se proširio u gotovo sve dijelove svijeta.
Najviše zabrinjava što usprkos činjenici da se kod COVID-19 radi o virusu iz velike skupine virusa u koju spadaju i Middle East Respiratory Syndrome (MERS-CoV) i Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS-CoV) još uvijek postoje brojna svojstva ovog virusa koja tek moramo otkriti - primjerice, dinamika prijenosa.
Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), moglo bi proći čak do 18 mjeseci do trenutka kada će biti javno dostupna prva cjepiva protiv virusa COVID-19.
Samo odobreni lijekovi mogu liječiti ili spriječiti širenja bolesti izazvane virusom COVID 19 te druge bolesti. Kako do danas nema cjepiva, jedino što sada možemo učiniti je poduzeti praktične preventivne mjere kao što je dobro održavanje higijene, nošenje maski u prilikama kada je to potrebno ili održavanje primjerene distance u društvu drugih ljudi - socijalno distanciranje. Isto tako bi moglo biti korisno paziti da naše tijelo bude snažno, kako bi naš imunitet djelovao.
Hrana itekako može utjecati na naš imunitet.
Hrana itekako može utjecati na naš imunitet.
Konačno, naš imunološki sustav spada u najučinkovitije zaštite od virusnih infekcija. Naše tijelo ima dvije vrste imunoloških funkcija - urođeni imunitet, koji sprječava ulazak bolesti u tijelo i stečeni imunitet, koji eliminira ili sprječava razvoj patogenih mikroorganizama poput virusa i bakterija u tijelu.
No, nije baš jednostavno povećati imunitet tijela. Istraživači još uvijek nastoje razumjeti mnogo toga o imunološkom sustavu, no ono što znamo je da postoji konkretna veza između imunološkog sustava i prehrane.
Kako prehrana utječe na imunološki sustav
Da bismo razumjeli utjecaj prehrane na naš imunološki sustav moramo se podrobnije upoznati s ulogom epigenetike - znanstvene discipline koja proučava biološke mehanizme koji aktiviraju i deaktiviraju naše gene.
Iako koncepcija epigenetike možda izgleda složena, razmislite o primjeru medonosnih pčela. Iako pčele imaju jednaku DNK sekvencu, među njima postoje tri različita organizma - radilice, trutovi i matice. Koja vrsta organizma će se razviti ovisi o vrsti hrane kojom se hrane larve. To znači da iako sve pčele radilice imaju sposobnost postati matice, njihova prehrana će konačno odrediti kako će se njihovi geni razviti i fizički manifestirati.
Isto vrijedi i za ljude - iako su svi ljudi 99,9 posto genetički identični, svatko od nas je jedinstven radi epigenetike - zbog različitih kombinacija gena koji se aktiviraju i deaktiviraju. Zato, primjerice, neki od nas imaju crvenu kosu, a drugi crnu, ili neki od nas imaju tamniju, a drugi svjetliju kožu.
Najbitnije je voditi računa da jedemo raznovrsno i više puta po manje.
Najbitnije je voditi računa da jedemo raznovrsno i više puta po manje.
Što jedemo, gdje živimo, koliko spavamo, koliko smo fizički aktivni, pa čak i s kime živimo - sve to izaziva kemijske reakcije koje mogu promijeniti naše zdravstveno stanje. K tome još treba dodati i naš mikrobiom, odnosno mikroorganizme koje trebamo da bi nas zaštitili od klica, razgradili hranu kako bismo dobili energiju, proizveli vitamine koji su nam potrebni i potakli funkcioniranje našeg imunološkog sustava.
Najveći dio imunološkog sustava, otprilike 70 posto, nalazi se u blizini crijeva, gdje prati unos hrane i način na koji organizam koristi tu hranu. Zato je od presudne važnosti da se hranimo uravnoteženo i unosimo u tijelo potrebne vitamine, minerale i hranjive tvari te da živimo zdravo. Dakle, nije dosta promijeniti samo unos jedne ili dvije hranjive tvari - važno je uravnotežiti čitavu prehranu, kako bismo osigurali optimalan nutritivni unos na staničnoj razini.
Četiri ključne skupine hranjivih tvari za jačanje imuniteta
Proteini: Proteini, koje nazivamo i osnovnim gradivnim elementima tijela, omogućavaju tijelu da proizvede antitijela koja su mu potrebna za obranu od virusa i bakterija. Kako bismo osigurali da u našoj prehrani ima dovoljno proteina, možemo jesti više zdrave hrane bogate proteinima kao što su riba, meso peradi, nemasno crveno meso, namirnice od soje i mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti.
Vitamini i fitonutrijenti: Vitamini A i C, kao i fitonutrijenti imaju ključnu ulogu u zdravlju imunološkog sustava. Jedan od najvećih pobuđivača imunološkog sustava je Vitamin C, koji tijelo potiče na proizvodnju antitijela koja se bore protiv bolesti. Svakodnevni unos vitamina C je bitan jer tijelo ne može proizvesti niti pohraniti taj vitamin. Vitamin A pomaže u održavanju zdravlja naše kože i tkiva našeg probavnog trakta i respiratornog sustava.
Voće i povrće obavezni su u borbi protiv svih bolesti, a ne samo u jačanju imuniteta.
Voće i povrće obavezni su u borbi protiv svih bolesti, a ne samo u jačanju imuniteta.
Fitonutrijenti, kojih ima u povrću i voću, u tijelu smanjuju oksidativni stres, koji bi mogao oslabiti sposobnost tijela da se obrani od bolest.
Za više fitonutrijenata se pokazalo da smanjuju rizik od karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja, bore se protiv upala, snižavaju krvni tlak i općenito jačaju zdravlje našeg imunološkog sustava.
Probiotici i prebiotici: Središnju ulogu u održavanju funkcije imunološkog sustava ima probavni sustav. Crijevni trakt je glavno mjesto kontakta s vanjskim svijetom i u njemu se nalaze mikrobiomi koji pomažu kod probave i apsorpcije hranjivih tvari. Iako istraživanja u tom području još nisu jednoznačna i univerzalno primjenjiva, potreban sadržaj bakterija u crijevima povezuje se s prednostima kao što su gubitak tjelesne težine, bolja probava, zdravija koža i - što je najvažnije - bolji imunitet.
Istraživanja su pokazala da su probiotici (koji su zapravo ‘dobre bakterije’) korisni u održavanju zdravlja probavnog sustava, a prebiotici (vlakna koja ljudski organizam ne može probaviti) služe kao hrana probioticima.
Omega-3 masne kiseline: Omega-3 masne kiseline kao što su DHA i EPA su zdrave i esencijalne vrste masti kojih ima u namirnicama kao što su chia sjemenke i dodacima prehrani kao što je riblje ulje. Omega-3 masne kiseline mogu poboljšati funkcije imunoloških stanica, koje imaju važnu ulogu i u urođenom i u stečenom imunitetu koji reagira na infekcije.
Prehrana nije zamjena za učinkovit lijek i neće vas zaštiti od zaraze virusom COVID-19 ili drugih bolesti. No, održavanje učinkovitog imunološkog sustava je nešto što mogu učiniti svi zdravi ljudi.
ČITAJTE I:
Prehrana u doba korone: Što jesti, piti i čime začinjati hranu u borbi protiv zastrašujućeg virusa
Istražili smo popularne dijete i izdvojili one koje vam neće ugroziti zdravlje
Najbolja zaštita trenutno je ostati doma, stoga podržite kampanju #ostajemdoma
Izvor: Herbalife
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....