Čipka koja se pleše: Premijera baleta u Riječkom HNK, najava je bogatog ljetnog programa

Premijera baleta "Čipka" u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivan pl. Zajc u Rijeci prva je od ukupno sedam premijera koje to kazalište planira prikazati u ljetnim mjesecima od lipnja do rujna.

U potrazi za hrvatskim kulturnim nasljeđem, Maša Kolar inspiraciju za balet pronalazi u nacionalnoj povijesnoj tradiciji i folkloru – od tradicionalnih obrta izrade čipke u Hrvatskoj, povijesnih zapisa o čipkarstvu, života čipkarica, paške nošnje do folklorne glazbe. Istovremeno postavlja pitanja: koliko je to nasljeđe danas važno i kako ono može pronaći suživot sa suvremenim društvom?

Ples u prostoru

Maša Kolar u paškoj čipki, u njenoj strukturi i ritmu pronalazi izvor za stvaranja koreografske strukture, a kroz temu čipke istražuje odnos suvremenosti i tradicije.

"Gledajući tako, jasno je da se struktura čipke i njena transpozicija u plesnu umjetnost može gledati kao "ples u prostoru“, ali i kao "prostor u plesu“, ističe Maša Kolar.

Fanni Tutek Hajnal

Baletna premijera predstave +Čupka' u riječkom HNK

Proces i tijek stvaranja glazbe za balet "Čipka“, prema riječima skladateljice Tene Novak, tekao je inspirativno i spontano. „U odnosu između suvremenog i arhetipskog ovdje postoji bliska povezanost, a tome pridonose postupni i promišljeni zahvati u izmjenama klasičnog i etnološkog glazbenog izraza temeljenog na melodiji s onim elektronskim i eksperimentalnim, temeljenim na ritmu ili atmosferi.

Tema "Čipke“ je iskonski prapovijesna, ali i suvremena, jer u svojem bogatom izražajnom duhu obnavlja misao mudrosti i nasljeđa kao što i postavlja aktualna i suvremena pitanja estetike i inspiracije univerzalnom ljepotom i harmonijom.“

Scenografkinja i kostimografkinja Petra Pavičić inspiraciju ju podjednako pronalazila u čipki kao i u čipkaricama koje su ju izađivale. "Žene, koje su stoljećima mukotrpnim samoodricanjima, samokontrolom i savladavanjem zahtjevnih tehnika stvarale umjetnička djela, podjednako su nam bitne kao i sam produkt njihovih ruku. U vizualnom smislu, kostim kojeg plesačice i plesači nose obilježava ih kao subjekte u apstrahiranim tradicionalnim nošnjama, jednako kao što od njih čini objekte samih igli s koncem koje pokretom stvaraju čipku”, kaže ona.

Fanni Tutek Hajnal

Blaet čipka prva je od sedam zakazanih premijera u riječkom kazalištu tijekom ljeta

"Čipku“ plešu članice i članovi riječkog baletnog ansambla: Emanuele Amuchástegui, Marta Kanazir, Ksenija Krutova, Laura Orlić, Daniele Romeo, Tilman Patzak, Morgan Perez, Daniele Romeo, Tea Rušin, Carlos Huerta Pardo, Maria Matarranz, Maria del Mar Hernandez, Nicola Prato, Svebor Zgurić.

Dramaturginja i asistentica koreografkinje je Maja Marjančić, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić.

Nakon premijere u petak, balet "Čipka“ na programu „Zajca“ je i 6., 8. i 9. lipnja s početkom u 20 sati.

Bogat ljetni program riječkog HNK

"Unatoč gubitku prihoda od prodaje ulaznica zbog dvomjesečne koronakrize, predstavljamo ljetnu sezonu riječkog HNK koja u lipnju, srpnju i rujnu donosi ukupno 49 programa od čega čak sedam premijera. Radi se o, na prvi pogled, spoju dviju krajnosti: nula kuna prihoda, a ukupno 49 izvedbi različitih programa. Takav program doista ne bismo mogli realizirati da jedan njegov dio nije i sastavni dio projekta EPK. Valja razbiti iluzije da bismo mogli realizirati programe poput skorašnjeg "Vježbanja života – drugi put“, ili da bi opera "Tristan i Izolda“ ikada ugledala svjetla pozornice onakva kakvu smo je gledali u veljači , da nije sredstava koja je osigurao EPK“, rekao je intendant riječkog HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević prigodom nedavnog predstavljanja ljetne sezone.

Dražen Šokčević

HNK Ivan pl. Zajc priprema bogato kulturno ljeto

Osim toga, riječki je intendant posebno naglasio činjenicu da Rijeka, koja svojim brojem stanovnika, po europskim mjerilima, ulazi u red malih gradova, ima kazalište i brojne druge ustanove u kulturi koje druge europske prijestolnice kulture nemaju i koje svojim resursima može ostvariti ovakav ambiciozan i bogat program.

"S obzirom na svoje kulturne ustanove i cjelokupnu infrastrukturu, dosadašnju i novu još u izgradnji, smatram da Rijeka nije europska prijestolnica kulture samo ove 2020. godine već da je to bila i prije te da će biti i poslije ove nesretne 2020. godine“, zaključio je Blažević.

Osim ovotjedne premijere, "Čipke", ravnateljica baleta i njezin ansambl pripremaju još jednu premijeru, zakazanu za srpanj, riječ je o baletu "Plamteća voda“ Andonisa Foniadakisa. Ravnateljica Baleta Maša Kolar uputila je zahvalu baletnom ansamblu koji je svojim radom omogućio obnovu već ranije započetog pa privremeno prekinutog rada na ovim predstavama u kratkom vremenskom roku.

Dražen Šokčević

Maša Kolar, Renata Carola Gatica i Giulio Settimo

Iz ljetnog programa Opere, Marin Blažević je izdvojio premijeru opere "Julije Cezar u Egiptu-iznova" G. F. Händela u prostoru Exportdrva, a iz koncertnog programa koncert Riječkog opernog zbora i drugih riječkih zborova posvećenu 140. godišnjici rođenja i 60. godišnjice smrti Ivana Matetića Ronjgova u lipnju, gala koncert riječkih opernih solista "Nessun dorma", te koncert finske i svjetske operne zvijezde Karite Mattile u rujnu.

Renata Carola Gatica, ravnateljica Hrvatske drame, najavila je pak tri premijere: "Vježbanje života – drugi put“ u suradnji s Talijanskom dramom, potom glumačko-lutkarsku predstavu za mlade i odrasle "Kralj Edip“ u režiji Luciana Delprata te Nušićevu "Gospođu ministarsku“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat kojom će dramska nacionalna prvakinja Olivera Baljak u srpnju proslaviti 40. obljetnicu svog umjetničkog rada.

Talijanska drama, po riječima svog ravnatelja Giulia Settima, osim "Vježbanja života“, za srpanj priprema premijeru predstave “Il Vangelo nel nemico” / “Evanđelje neprijatelja” Roberte Dubac koja je za ovaj tekst nagrađena prvom nagradom na natječaju “Istria Nobilissima”.

Pročitajte i:

Ravnateljica Drame riječkog HNK: 'Izazov je biti žena i šefica u ovoj zemlji'

'David Maljković: 'Djelovanje će nam formirati budućnost, a ne očekivanja'

Dalibor Matanić: 'Kiše se više ne bojim, a upravljati s preko 200 izvođača je kikiriki naspram troje djece'

Severina: 'Ono oko čega smo se Mani i ja uvijek slagale, bez obzira što smo iz Splita, jest da je Rijeka najgradskiji grad