Na konferenciji 'Žene i biznis – nevidljive prepreke i neotkrivene mogućnosti', u organizaciji magazina Gloria i Women's Empowerment Foruma, kao glavne prepreke za žene istaknuti su proces zapošljavanja, korporativna kultura, vodstvo, fleksibilnost radnog vremena te manja mogućnost napredovanja u kompanijama. Izlagači i panelisti naglasili su kako veća različitost, odnosno podjednaka zastupljenost muškaraca i žena, vodi prema boljim poslovnim rezultatima, većem broju žena u radnoj snazi i većim stopama nataliteta.
Glavna urednica magazina Gloria Dubravka Tomeković Aralica konferenciju je otvorila informacijom da su na čelu najčitanijeg tjednika u njegovih gotovo 25 godina bile samo žene te da se, unatoč tome što se magazin bavi ponajviše ženama, među čitateljima nalazi i 20 posto muškaraca. Iako su u ovom primjeru žene u prednosti, statistika pokazuje kako, unatoč tome što u većem postotku završavaju fakultete, žena na rukovodećim pozicijama ima premalo: omjer 80/20 je na strani muškaraca.
Zašto je tome tako, kako se taj problem može riješiti i što sve poslodavci, ali i društvo od toga mogu dobiti govorili su izlagači na konferenciji: Melanie Seier Larsen iz Boston Consulting Group, dr.sc. Dubravko Kičić, predsjednik Uprave BIOCentra, Dubravka Šuica, članica FEMM Odbora Europskog parlamenta i Diana Madunic, nova veleposlanica Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj.
Melanie Seier Larsen iz Boston Consulting Group
- Podaci su neumoljivi. 58 posto fakultetski obrazovanih osoba su žene, a tek 46 posto ih je u radnoj snazi. Kako idemo dalje, brojke su i manje: u vodstvu kompanija tek je 14 posto žena, a na pozicijama predsjednica uprava tek četiri posto. Žene kao najveće probleme i prepreke ravnopravnosti i različitosti navode proces zapošljavanja, korporativnu kulturu, vodstvo, fleksibilnost radnog vremena i najviše od svega, što je istakla svaka druga žena koju je BCG anketirao, problemi s napredovanjem žena u kompanijama. To se mora mijenjati, jer je na korist svima - kazala je Melanie Seier Larsen i naglasila kako istraživanja pokazuju da je u balansiranim timovima motivacija mnogo viša, tvrtke s takvim timovima su otpornije na krize, brže se prilagođavaju te su financijski uspješnije.
Drugačiji pogled, onaj iz neuroznanstvene i antropološke perspektive, dao je Dubravko Kičić. On je ukazao na biološke razlike koje se očituju u različitom pristupu i ponašanju muškaraca i žena u svijetu biznisa, a kao glavnu poruku istaknuo je da je najvažnije razviti dobre osobne i društvene navike jer se one najteže mijenjaju.
Kao jedan od primjera rodne ravnopravnosti često se izdvaja Švedska pa je o njihovim metodama do ravnopravnijeg društva govorila veleposlanica Švedske u Republici Hrvatskoj Diana Madunic. Ona je naglasila kako je to pitanje kojim se Švedska bavi dugi niz godina i još ima mjesta za napredak i pitanja koja treba riješiti. Ali rad na rodnoj ravnopravnosti isplatio im se kroz visoku razinu zaposlenosti i gospodarski rast. Kao ključne reforme koje je Švedska provela, Diana Madunic izdvojila je imenovanje Kerstin Hesselgren prvom ženom u Parlamentu 1922., osiguravanje javnih servisa za brigu o djeci sedamdesetih godina prošlog stoljeća te u to isto vrijeme i uvođenje neutralnog roditeljskog dopusta koji je namijenjen jednako majci i ocu.
Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave TELE2 s Diana Madunic, veleposlanicom Švedske u Hrvatskoj
- Rodna ravnopravnost je pitanje elementarnih ljudskih prava, ali i ekonomsko pitanje. U Švedskoj je uključivanje žena na tržište rada dovelo do visoke zaposlenosti i posljedično do snažnijeg ekonomskog rasta. Nemoguće je postići 100% uspjeha, ako koristite samo 50% snaea“ - zaključila je svoje izlaganje veleposlanica Švedske i dodala kako moraju i dalje raditi na napretku jer žene i dalje slabije plaćene, manje su zastupljene u upravama te primaju 70 posto prosječne mirovine muškarca.
Članica Europskog parlamenta Dubravka Šuica govorila je što sve europske institucije poduzimaju po pitanju jednakosti žena i muškaraca.
- Puno je aktivnosti kojima se bavimo ali jednakost spolova jedan je od glavnih prioriteta rada svih europskih institucija. Iako je puno još posla pred nama, načelo da bi muškarci i žene trebali primati jednaku plaću za jednak rad sadržano je u europskim ugovorima još od 1957. godine - poručila je Dubravka Šuica.
Nakon izlagača, na konferenciji je dodijeljen napredni MAMFORCE standard tvrtki JANAF d.d. Prestižni znak kvalitete kompanija koje su prijatelji obitelji i žena dodjeljuje Institut za istraživanje i edukaciju ZAPOSLENA MAMA i to nakon provedbe dogovorenih mjera. U JANAF-u su u proteklom razdoblju usvojene brojne mjere koje zaposlenicima olakšavaju usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza te osiguravaju uvjete za razvoj karijere i bolju kvalitetu života. Standard je preuzela Michaela Julijana Vranješ, koordinatorica korporativnih komunikacija JANAF-a, te naglasila da će nastaviti raditi na stvaranju uravnoteženog poslovnog i privatnog okruženja i stvaranju novih vrijednosti za kompaniju.
Michaela Julijana Vranješ, koordinatorica korporativnih komunikacija JANAF-a i moderatorica Diana Kobas Dešković
Na konferenciji je održana i panel diskusija na temu "Hrvatska na putu prema 50/50 - iskustva i izazovi biznisa" gdje su o svojim dobrim praksama govorili Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave TELE2, Vladimira Senčar Perkov, direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa INA, Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke, Marinka Akrap, direktorica korporativnog marketinga i komunikacija Podravke i dr. sc. Ernest Vlačić, MBA iz Algebre, a moderirala je mr. sc. Diana Kobas Dešković, MBA.
Panelisti: Marinka Akrap, direktorica korporativnog marketinga i komunikacija Podravke, dr. sc. Ernest Vlačić, MBA iz Algebre, Vladimira Senčar Perkov, direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa INA, Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave TELE2, Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke i moderatorica Diana Kobas Dešković
Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave TELE2 izdvojio je kako u njihovom timu radi 46 posto žena te kako je TELE2 kompanija koja je "izazivač", a za inovativnost je nužna različitost, čega se pridržavaju od "rođenja" firme prije 13 godina.
- O jednakosti plaće niti ne razmišljamo, ne treba nam politika za to, to tako treba biti. Jednake plaće i rodna uravnoteženost, nulta stopa diskriminacije i prepoznavanje problema koji je kočnica ženskim karijerama su osnovni zadaci menadžmenta - izjavio je Viktor Pavlinić. Kako se s kočnicama u ženskim karijerama nosi INA govorila je direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa Vladimira Senčar Perkov. Oni su uveli program FORa - fleksibilno radno vrijeme i radno mjesto koje se koristi neovisno o spolu, a već im daje dobre rezultate.
Marinka Akrap, direktoricom Korporativnih komunikacija Podravke izdvojila je kako u njihovoj kompaniji radi 50,4 posto žena, a mnogo ih je i u visokom menadžmentu - čak 47,5 posto. Smatra da je tome tako zbog visokih socijalnih prava, porodiljnih dopusta, ali i obiteljske atmosfere "velike kompanije u malom mjestu" što ljudima daje osjećaj sigurnosti.
Marinka Akrap iz Podravke i Melanie Seier Larsen iz Boston Consulting Group
U Zagrebačkoj banci provode Gender Balance program krovne Unicredigroup, a od nedavno su uveli i inicijativu o Deklaraciji o ravnopravnosti poslovnog i privatnog života – rekla nam je Dijana Hrastović, članica Uprave te dodala kako žene još uvijek uvelike "važu" između obitelji i posla, ali unatrag nekoliko godina je situacija mnogo bolja.
Voditelj MBA studijskog programa u Algebri Ernest Vlačić upozorio je na promjene koje donosi digitalizacija i potrebu da se već današnje djevojčice pripreme za poslove koji će biti obilježeni potrebom za znanjima iz STEM područja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....