Iako je prema službenim podacima u posljednjih nekoliko tjedana krize prijavljen manji broj slučajeva obiteljskog nasilja nego što se inače zabilježi u istom broju dana, to je samo privid - jer žrtvama je u uvjetima opće izolacije otežan kontakt s nadležnim institucijama ili osobama kojima bi se povjerile. Magazin Gloria donosi nekoliko svjedočanstava žena koje su ipak uspjele potražiti - i dobiti pomoć.
Eskalacija obiteljskog nasilja jedna je od najmračnijih nuspojava koronavirusa. Prema dosadašnjim pokazateljima, ta vrsta nasilništva eksplodira u svim krizama, a u uvjetima opće karantene - zbog koje je žrtva osuđena na 24-satni boravak sa zlostavljačem u istom prostoru - najdeblji kraj izvlače žene čiji su životi i u boljim vremenima daleko od obiteljske bajke. Podaci iz kineske pokrajine Hubei, iz koje je virus krenuo na svoj pohod u svijet, otkrivaju da je tijekom karantene zabilježeno čak trostruko više slučajeva obiteljskog nasilja, dok je u Francuskoj u posljednjih nekoliko tjedana poraslo za 36 posto. Na to je upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ali i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je pozvao vlade diljem svijeta da uspostave krizne sustave u ljekarnama i trgovinama te proglase skloništa - osnovnom uslugom.
Neki su to već učinili: Francuska se obvezala plaćati hotelski smještaj za žrtve obiteljskog nasilja i otvoriti privremena savjetovališta u supermarketima tijekom karantene, a u Španjolskoj je uvedena šifra "maska 19". Dovoljno je da žrtva nasilja u ljekarni kaže da joj treba "maska 19" - to je znak da je zlostavljana i treba pomoć. Talijanska policija ponudila je online aplikaciju putem koje se može prijaviti nasilje u obitelji bez razgovora.
Red Button je aplikacija na službenim stranicama MUP-a uz pomoć koje se mogu prijaviti različiti oblici zlostavljanja djece.
Red Button je aplikacija na službenim stranicama MUP-a uz pomoć koje se mogu prijaviti različiti oblici zlostavljanja djece.
A što je učinjeno u Hrvatskoj?
Iz Ministarstva za obitelj, demografiju, mlade i socijalnu politiku poručuju da su u centrima za socijalnu skrb formirani krizni timovi, koji u situacijama nasilja u obitelji žurno izlaze na teren. Centri za socijalnu skrb imaju za takve slučajeve osigurana 24-satna dežurstva, a podružnice obiteljskih centara pružaju online savjetovanja i podršku.
Priča D. M. (podaci poznati redakciji), jedne od žena koje su se proteklih dana javile aktivistkinjama Autonomne ženske sobe Zagreb, pokazuje kako to funkcionira u praksi.
"Držala sam dijete na rukama. Na silu mi ga je iščupao iz naručja. Mi smo razvedeni, a on je sudskom odlukom dobio pravo da viđa dijete petkom. Nije ga vratio. Nazvao me i rekao da ga nikada neće vratiti. Molila sam da dođem po dijete i odvedem ga kući. Rekao je: "Ne dolazi u obzir! Kod tebe će sigurno dobiti koronu!". Plačući, nazvala sam Centar za socijalnu skrb. Rekli su mi da će učiniti sve što mogu, ali da to ne ide tako brzo. Onda sam nazvala policiju. Rekli su mi da će stupiti u kontakt s Centrom za socijalnu skrb pa će mi se javiti."
Patološka ljubomora i batine
Potresne ispovijesti zlostavljanih žena koje donosimo samo su vrh ledene sante, djelić užasa koji se ovih dana događa u mnogim obiteljima. U životu M. B. kriza je, pak, dodatno produbila muževu patološku ljubomoru. "Nakon što me nazvao kolega da kaže kako su nam zbog bolesti kolegice promijenjene šihte na poslu, moj muž je poludio. Počeo me tući, vičući: "Ti si ovako i onako histerična i luda i nije ti mjesto u mojoj kući. Najbolje bi bilo da ti opet pozovem hitnu, kurvetino! Imaš ljubavnika na poslu, a ja te hranim i oblačim".
Zdravka Sadžakov iz udruge B.a.B.e. tvrdi da će posljedice nasilja tijekom epidemije biti vidljive tek kad završe restrikcije
Zdravka Sadžakov iz udruge B.a.B.e. tvrdi da će posljedice nasilja tijekom epidemije biti vidljive tek kad završe restrikcije
Divljao je na mene urlajući: 'Od čega ćemo sada živjeti?!'
Tijekom krize izazvane epidemijom mnoge su žene ostale bez posla. Svima to teško pada, no neke, poput V. A., nemaju potporu partnera, kojima je to još jedan razlog za nasilje. "Došla sam kući s posla. Nisam znala kako da mu kažem da sam dobila otkaz, a morala sam. Kad je čuo, skroz je poludio. Bacao je stvari u zid. Nakon nekog vremena pokupio je djecu i izašao s njima van. Kad su se vratili, otišao je u spavaću sobu i zatvorio vrata za sobom. Djeca su se igrala u dnevnom boravku.
Kad je izašao iz sobe, rekla sam djeci da pospreme igračke jer znam da ga nered smeta. No, onda se izderao i na njih: "Da se niste usudili! To treba napraviti ova lijena kurva - pa znate da je ona naša sluškinja".
Iako su mnoge žene koje ovih dana traže pomoć i prije iskusile nasilje, dramatične scene "u četiri zida" popraćene vikom, udarcima i plačem u ovim su okolnostima postale svakodnevica.
'Bez riječi mi je opalio šaarčinu i nastavio me tući'
A. R. je jedna od žena koje to trpe. "Vratila sam se s posla. Pitao me kako je bilo, odgovorila sam - dobro. Imamo dvoje djece, oboje su spavali u svojoj sobi. Prigovorio mi je da kasnim 20 minuta. Rekla sam da busevi ne voze baš redovno i da sam dugo čekala. Udarao me po cijelom tijelu. Plakala sam i zvala u pomoć. Strašno sam se bojala. Djeca su se probudila. Plačući su izašla iz sobe i molila: "Tata, nemoj!" On se okrenuo kćeri i rekao: "Šuti, i ti ćeš kad odrasteš biti kurva kao mama".
Zanimljiv je podatak da se u Italiji prošli mjesec upola smanjio broj prijavljenih slučajeva zlostavljanja. U hrvatskim udrugama koje se bave pomaganjem žrtvama obiteljskog nasilja upozoravaju da je slično i kod nas.
"U trenutačnim okolnostima žrtve gotovo da i ne mogu kontaktirati nadležna tijela ili udruge za pomoć. Kako je zlostavljač u većini slučajeva neprestano fizički prisutan, a one nemaju razlog ili izgovor za napuštanje kuće, teško im je doći do osoba kojima bi se povjerile da se nalaze u opasnosti. Zato očekujemo da će se prave posljedice ovih izvanrednih okolnosti vidjeti tek nakon ukidanja restrikcija", upozorava Zdravka Sadžakov, koordinatorica Udruge B.a.B.e.
Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula ističe nove probleme s kojima se zlostavljane žene suočavaju u vrijeme pandemije koronavirusa
Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula ističe nove probleme s kojima se zlostavljane žene suočavaju u vrijeme pandemije koronavirusa
Nasilnike treba izmjestiti iz obitelji, a ne žrtvu
No, žene koje se ipak odvaže potražiti smještaj u skloništu naći će se pred još jednim problemom. "U vrijeme epidemije koronavirusa svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima", ističe koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula.
Međutim, umjesto da omoguće njihovo automatsko testiranje - što su udruge tražile - iz Ministarstva za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade poručuju da su skloništa ta koja su dužna osigurati obaveznu izolaciju pri prijemu novih žrtava.
Maja Mamula nudi alternativno rješenje - izmještanje počinitelja nasilja umjesto da se traži mjesto u skloništu za žrtvu. No dok se institucije ne usuglase, zlostavljanim ženama možda je najbolje osloniti se na susjede, čiji poziv policiji im možda spasi život.
Čitajte i:
Odvjetnica Matijević-Vrsaljko o slučaju Dujmić: 'Ne osuđujte žrtve zlostavljanja. Pomozite im!'
I Severina podržala humanitarnu večer #SPASI ME: 'Već šest godina trpim obiteljsko nasilje'
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....