Zagrebačka psihijatrica dr. Mirjana Orban, koja vodi Centar za psihološku pomoć osobama u samoizolaciji, za magazin Gloria govori s kakvim se strahovima najčešće suočavamo unutar četiri zida te savjetuje kako izbjeći lavinu negativnih misli.
U Hrvatskoj su posljednjih tjedana na tisuće ljudi u samoizolaciji zbog opasnosti od koronavirusa. Jednima je to prilika da napokon pročitaju knjige i pogledaju filmove koje su propustili, naspavaju se i odmore, drugima može teško pasti, posebno osobama koje su osjetljivije, nesigurnije, teže se organiziraju i/ili su ovisne o kontaktima s drugim ljudima.
Stoga smo od prošlog tjedna na raspolaganje stavili osam telefonskih linija Centra za psihološku pomoć osobama u samoizolaciji, koji vodi zagrebačka psihijatrica dr. Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Na telefonima svaki dan od 8 do 22 sata dežura 17 stručnjaka, među kojima je devet psihijatara, pet psihologa, dva socijalna radnika i jedan socijalni pedagog.
Posebno je teško psihičkim bolesnicima
Javljaju im se, kaže dr. Orban za magazin Gloria, sve skupine ljudi: muškarci, žene, stariji, mlađi, bolesni, zdravi... Samoizolacija je pogotovo teška onima koji već imaju neke psihijatrijske dijagnoze, primjerice boluju od PTSP-a, depresije, anksioznosti i raznih drugih psiholoških poremećaja. Njima je ona dodatni izvor stresa i može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, no veliki je izazov i za zdrave osobe.
- Neki se boje da će oboljeti, drugi se pitaju jesu li već bolesni i opasni za druge ljude, treće brine hoće li biti stigmatizirani kad izađu iz samoizolacije. Kako bi izbjegli lavinu negativnih misli, najbitnije je zadržati dnevnu rutinu, odnosno da si odrede zadatke koje će taj dan obaviti: kad će ustati, doručkovati, vježbati, kuhati ručak... Također, praćenje novih informacija o koronavirusu treba svesti na dva puta dnevno, i to iz pouzdanih izvora - savjetuje dr. Orban.
To nikako ne znači da ne treba održavati kontakte na društvenim mrežama. Dapače, poželjno je preko njih komunicirati s prijateljima, ali ne na način da se raspravlja o pandemiji, već da se izmjenjuju recepti, priča o knjigama, filmovima, glazbi...
Od pomoći je i vježbanje, jer potiče lučenje endorfina u mozgu i daje osjećaj da smo napravili nešto dobro za sebe. Tijekom samoizolacije bitna je i zdrava prehrana jer jača imunitet, a kuhanjem se “ubija” vrijeme.
Njega treba ispuniti ovisno o afinitetima, primjerice crtanjem, rješavanjem križaljki, gledanjem starih sportskih utakmica na internetu, praćenjem TV serijala ili sapunica, virtualnom šetnjom kroz svjetske muzeje, gledanjem kazališnih predstava na internetu...
Mirjana Orban (u prvom planu) sa suradnicama koje dežuraju na telefonima - Andrejom Radić, Kornelijom Kendžar, Leom Maričić i Martinom Vekić
Mirjana Orban (u prvom planu) sa suradnicama koje dežuraju na telefonima - Andrejom Radić, Kornelijom Kendžar, Leom Maričić i Martinom Vekić
Potreban je svakodnevni kontakt
Samoizolacija je pravi trenutak za aktiviranje pomalo zapuštenog hobija, ali i prilika za obnovu ili produbljivanje veza s prijateljima.
- Nelagodu pouzdano smiruje osjećaj da nekom pripadate, da vas razumije, da niste odbačeni. Zato je važno da bliske osobe svaki dan nazovu osobu u samoizolaciji. Pogotovo treba pokazati brigu prema starijim ljudima, koji će se osjećati bolje ako znaju da netko misli na njih. Pritom treba izbjegavati razgovor o koronavirusu, a ako je osoba depresivna, ustrašena ili agitirana, treba je ohrabriti jer radi dobru stvar za bližnje, reći joj da će sve to proći i da se veselite što ćete se uskoro vidjeti. Treba naglasiti da ćete je zvati svaki dan i da ste tu za nju - kaže dr. Orban.
Kad ih u Centru nazove osoba koja je uznemirena, saslušaju je bez prekidanja, porazgovaraju o stresnim okolnostima, osjećajima i kako se suočiti sa situacijom.
Mnogi odgovaraju da imaju osjećaj da ovo nikada neće prestati, da će se stvarno razboljeti, da neće moći biti hospitalizirani ako im se bolest pogorša. Nekima je dovoljno samo da ih netko sasluša i utješi jer su sami.
- Imamo slučajeva ljudi koji su zabrinuti zbog egzistencijalnih problema jer ne mogu raditi. To u njima budi osjećaj nesigurnosti i gubitka kontrole nad vlastitim životom. Razgovarala sam i sa ženom koji pati od klaustrofobije i kojoj je teško biti 24 sata zatvorena u stanu. Ima osjećaj gušenja, lupanja srca, strah da će joj se nešto loše dogoditi... Takvima preporučujemo tehnike relaksacije, poput tehnika opuštanja disanjem. Videosnimke o raznim tehnikama relaksacije građanima su dostupne na internetu - preporučuje dr. Orban, koja ima dugogodišnje iskustvo rada u stresnim situacijama.
Mirjana Orban, dr.med., spec. psihijatar, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ "Dr. Andrija Štampar"
Mirjana Orban, dr.med., spec. psihijatar, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ "Dr. Andrija Štampar"
I njen sin je u samoizolaciji
Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu pet je godina radila na Hitnoj pomoći, sljedećih sedam u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, a posljednjih šesnaest je voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Specijalizirana je za rad s ovisnicima o drogi i njihovim obiteljima.
Za opuštanje nakon napornog radnog dana najradije čita putopise jer obožava putovati - a zbog pandemije koronavirusa propao joj je planirani odmor u Sankt Peterburgu u svibnju, za koji je već imala kupljenu avionsku kartu.
No, zato se iz Rusije nedavno vratio njezin sin Matko (19), koji je tamo na pripremnoj godini studija međunarodnih odnosa. Nakon povratka je morao u samoizolaciju, kao i svi koji su došli iz te zemlje, ali nije imao nikakvih kontakata sa zaraženima pa dr. Orban ne vjeruje da ne postoji ozbiljan rizik da je obolio.
- Mogu reći da imam iskustvo sa samoizolacijom iz prve ruke jer Matko živi u stanu sa mnom i ocem Nenadom, inženjerom elektrotehnike. Budući da je stan dovoljno velik, a Matko nije paničar, odlično smo se organizirali. On po cijele dane prati nastavu online, a meni je drago što je s nama. Naravno, na sigurnoj udaljenosti u svojoj sobi - kaže dr. Orban za magazin Gloria.
TELEFONI ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ SU:
- 01 6468 334,
- 01 2991 356,
- 01 4696 276,
- 01 4696 107,
- 01 4696 297,
- 01 6468 335,
- 01 6468 337,
- 01 6468 338.
Najbolja zaštita trenutno je ostati doma, stoga podržite kampanju #ostajemdoma
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....