Petnaesto izdanje seminara Fotosofia održalo se i ove godine, unatoč neizvjesnosti koja je zbog koronavirusa, do zadnjeg časa 'mučila' osnivača Damira Hoyku. Polaznicima seminara je, između ostalih, ove godine prvi put predavala ugledna hrvatska fotografkinja Matea Smolčić Senčar.
Ideja - dobra ideja ono što je danas, više nego ikad, čini razliku između fotografa i amatera. Onoga koji će u svom poslu uspjeti ili će u njemu bivati i pokušavati. Složni su u tome prekaljeni profesionalci - fotografkinja Matea Smolčić Senčar i proslavljeni fotograf te osnivač projekta Fotosofia, Damir Hoyka. Petnaesto izdanje Fotosofije održalo se unatoč tome što je Hoyku do zadnjeg časa pratila opasnost da bi se zbog epidemije koronavirusa sve moglo odgoditi. Optimizam ga nije napuštao pa je uspio i ove godine okupiti petnaest entuzijasta, kojima je nesebično prenosio svoje znanje o fotografiji.
Predavala im je na seminarima i poznata domaća fotografkinja, inače Glorijina stalna suradnica koja je za naš portal ispričala sve tajne posla koji živi. Jer, kako se drugačije izraziti kada govorimo o ženi koja je na jednom od brojnih snimanja saznala veliku životnu vijest - onu da će postati majka? "Srušila sam se na snimanju i potom saznala da sam trudna. Mislim da radila modno snimanje s Antonijom Mandić. Bilo je presmiješno", prisjetila se životne epizode fotografkinja koja je tijekom karijere surađivala sa silnim poznatim imenima iz domaćeg javnog života. "Prilagodiš se karakterima ljudi s kojima surađuješ, okolnostima koje vas okružuju, gradiš osobni pristup i s godinama je zapravo sve lakše. Sve se gradi sa iskustvom", priča Matea i dodaje da vremenom fotografi stvaraju nivo ispod kojeg nikada ne bi trebali ići.
"Suradnja s Hoykom je sjajna, pozvao me da predajem polaznicima koji su super, željni znanja koje upijaju, zapisuju i slušaju. Izgrađeni su ljudi koje i dalje vuče ljubav prema umjetnosti, a ovaj projekt iznimno im je važan. Dobili su uvid i ulazak u svijet u koji nije jednostavno ući", priča Matea i prisjeća se svojih početaka. S jedanaest godina znala je da želi biti fotoreporterka pa je nekoliko godina kasnije i počela karijeru koja ju je otad stavila u niz situacija teško zamislivih slučajnim promatračima. U jednom trenutku ipak je, kaže, 'prerezala' i odlučila otići u smjeru umjetničke i komercijalne fotografije. Balans je potreban, kaže, jer od komercijalnog živi, a umjetnost je obuzima i tjera naprijed - u nova znanja i iskustva.
Smolčić Senčar tvrdi da je obrazovanje i usavršavanje u fotografiji cjeloživotan proces pa ne čudi što se u tridesetima odlučila i na studij slikarstva, kojeg će uskoro završiti. "Treba biti inspiriran, čitati knjige, gledati filmove i serije - biti svjestan da je fotografija reprodukcija svijeta. Sve na svijetu je već snimljeno i fotografirano, no uvijek možeš dati dio sebe i napraviti na svoj način", jasna je Matea. Profesionalno preispitivanje i traganje za novim dovelo ju je do 'camere obscure'. Laički, najkraće rečeno - radi se o najsurovijem dijelu fotografije koji je kroz formalno obrazovanje upoznala na bazičnoj razini. "Zainteresirala sam se vremenom i nastavila proučavati taj način snimanja", priča Matea koja iza sebe ima niz umjetničkih izložbi.
Način na koji se fotografiralo početkom 20. stoljeća fascinira ovu umjetnicu danas, cijelo stoljeće kasnije kada su se standardi znatno promijenili. "Osobno, smatra da je sve previše lijepo, svi se kupaju u ružinim laticama i nitko nema nered kod kuće. To nije realan život, ali je u ovom dobu popularno pa treba i to prihvatiti. No, to nije bit fotografije. Svatko ima dio sebe koji je zanimljiv, svi mi nešto nosimo sa sobom i u sebi. Kada fotografiram, pokušavam dobiti taj život koji stoji u svakom od nas", zaključila je Matea i time otkrila zašto je, od svega, najviše fasciniraju portreti.
Ni osnivač seminara za naprednu fotografiju, Damir Hoyka, ne krije zadovoljstvo zbog suradnje s Mateom Smolčić Senčar. Uspješno je 15. godinu zaredom Hoyka sa suradnicima prenosio znanje na petnaest entuzijasta, svim izazovima unatoč. Na tradicionalnom dijelu seminara, nazvanom'Celebrity Day', i ove je godine okupio poznata imena hrvatskog javnog života i objasnio nam usput kako to da ga optimizam nije napuštao ni u krajnjoj neizvjesnosti. "Želio sam da Fotosofia, kao i svi oni koji pomažu da se realizira, bude ono što neće dati da se ljudski duh odgodi. Posebno emotivno sam doživio činjenicu da su mi sredinom travnja svi suradnici vezani uz Fotosofiju dali vjetar u leđa i podršku, rekavši da ne treba odgađati seminar", otkriva Hoyka ne skrivajući sreću zbog činjenice da je Fotosofia među prvim događajima koji se pokazali da se život polako vraća u svoje normalno stanje.
Kada je 1996. godine napisao esej naziva 'Fotosofia' nije ni sanjao da će se uskoro iz njega razviti događanje koje je i danas jedino mjesto na kojem buduće generacije fotografa mogu sakupljati znanja i otvoriti nekad zaista teška vrata. "Kad sam počinjao karijeru prije 35 godina, nisam mogao tako lako doći do znanja, a niti iskustva... Učio sam na greškama i cijelo vrijeme razmišljao kako ću jednog dana predati znanje dalje, ako me to ikada itko bude pitao, jer to je zamašnjak civilizacije", jasan je Hoyka. Upravo tako danas bira i seminariste, sve dok ne odabere onih petnaest kojima će u konačnici prenositi znanje. Osim njihovih fotografija, bitni su i karakteri kandidata, kaže, koji moraju imati dozu nesebičnosti i želje da dijele znanje. Upravo takav bio je i nekadašnji polaznik Franjo Matković, danas jedan od najboljih hrvatskih modnih fotografa.
Mijenjanje estetskih trendova postoji, no...
Koliko je Fotosofia važna, govori i činjenica da su Hoyku i ove godine podržala mnoga slavna imena iz javnog života, koja su se u zagrebačkom Katranu okupila i satima njegovim seminaristima strpljivo pozirala. Inozemni fotografi nemaju tu sreću, priča nam Hoyka crticu koju mu je prepričao francuski kolega Olivier Metzger, koji je ove godine polaznicima održao predavanje putem Skypea. "Snimanje dogovaraš s PR agentom, a nekada dobiješ doslovno 30 sekundi za fotografiranje. Bez izravnog kontakta s osobom koju fotografiraš. Nadam se da ovi mladi ljudi znaju koliku su im uslugu napravili naši slavni suradnici ovim vremenom koje su im posvetili".
A vrijeme - ono koje imamo i ono u kojem živimo, definira sve. Pa tako i fotografiju. Pitamo Hoyku kako digitalno doba i društvene mreže mijenjaju trendove. "Estetski standardi se pomiču pa se time mijenjaju i trendovi. No, ljudi u fotografiji i umjetnosti drugačije gledaju na to. Estetski doživljaj visoke kvalitete je onaj koji involvira mentalne procese koji su nešto složeniji i razlikuje se uvelike od onog koji ne uključuje takve procese. Neke fotografije natjerat će nas na razmišljanje, a ostale ćemo ocijeniti lijepima i otići dalje. Onaj tko ima kulturu gledanja, prepoznaje razliku između to dvoje. Isto je i s fotogeničnošću. Ne postoji nefotogenična osoba - fotogeničnost je vezana uz cilj fotografije. Nekada će, stoga, biti fotogeničnija naborana bakica od mlade žene zategnute kože", zaključio je slavni umjetnik.
Čitajte i:
Portreti iz studija Prostoria: Pogledajte tko nam je sve pozirao
Otkačeni portreti domaćih zvijezda: Barbara Kolar najviše je uživala kao pomahnitala mladenka
Maja Bajamić na Fotosofiji: 'Vježbajte pa nećete morati koristiti filtere i 'peglati' bokove'
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....