Pandemija koronavirusa nije ljudima samo ugrozila egzistenciju već je zbog mjera lockdowna zaslužna i za porast obiteljskog nasilja što je i bila tema panela održanog povodom Međunarodnog dana nasilja nad ženama u zagrebačkoj Laubi u organizaciji magazina Gloria te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Europskog socijalnog fonda.
Otkako je zavladala pandemija koronavirusa, obiteljskog nasilja je sve više, a žrtvama je pomoć, jer mnogo vremena provode zatvorene u domu s nasilnicima, teže dostupna. Zato je od iznimne važnosti da ga svi koji mu na bilo koji način svjedoče, prijave - složili su se sudionici panela Gloria osobno ‘Dosta je šutnje’, organiziranog u Laubi u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga.
Tom prilikom naši su panelisti - Ljubica Matijević Vrsaljko, odvjetnica i nekadašnja pravobraniteljica za djecu, Kristina Ivanuš, dobitnica nagrade Hermann Gmeiner i djevojka koja je dirnula javnost svojom pričom o zlostavljanju, odrasla u SOS dječjem selu Lekenik, dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna - otvorili mnoge teške teme, a razgovor je moderirala voditeljica Barbara Kolar. Putem videoporuka njihovim su se apelima da prijave nasilnike pridružili i Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te profesorica Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Resorni ministar je najavio da od 25. studenoga počinje s radom besplatna 24-satna SOS nacionalna linija za žrtve nasilja (116-006).
Stoga će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje je bilo suorganizator Glorijinog panela zajedno s Europskim socijalnim fondom, dodijeliti tri milijuna kuna za 20 udruga koje se bave suzbijanjem nasilja u obitelji, a u pripremi je i informativna kampanja koja bi trebala doprinijeti senzibilizaciji javnosti za tu temu.
- Ne smijemo okretati glavu. Naša je odgovornost prijaviti nasilnike, a odgovornost sustava je napraviti sve da preveniramo, educiramo i senzibiliziramo javnost te da na sve dostupne načine pomognemo žrtvi. Ministarstvo financira 17 od 19 skloništa i iz tjedna u tjedan prati njihovu popunjenost, koja trenutačno iznosi 70 posto - istaknula je Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Javnost nije dovoljno osviještena
Sutkinja Lana Petö Kujundžić uvjerena je da hrvatska javnost nije dovoljno osviještena o temi obiteljskog zlostavljanja.
- Po tom pitanju se čini kao da smo u srednjem vijeku. U 21. stoljeću se vraćamo na patrijarhat i odnose moći. Nedavno me zaprepastila zastrašujuća statistika: broj silovanja i pokušaja silovanja za prvih deset mjeseci 2020. je čak 120% viši nego u 2019. Pitam se ima li to veze s obitelji i poremećenim obiteljskim odnosima. S druge strane, broj prijavljenih prekršajnih prijava za nasilje u obitelji u ovoj godini je manji nego u prošloj, što govori o tome da žrtve nisu bile u prilici doći do pomoći - smatra Lana Petö Kujundžić.
- Ako postoji fizička povreda, nasilje se prijavljuje kao kazneno djelo. No takve prijave se često odbacuju jer povrede ponekad nisu dovoljno teške pa se na kraju nasilnika ne procesuira ni kazneno ni prekršajno. To je apsurd! - istaknula je Matijević Vrsaljko, dodajući kako veliki problem nastaje i kad osuđeni nasilnik izađe iz zatvora i nastavlja maltretirati ženu. Po njoj, trebalo bi više raditi na njegovom nadzoru i preodgoju, a istovremeno stambeno zbrinuti žrtvu i pomoći djeci. Samo kažnjavanje, uvjerena je, nije dovoljno. Kad su djeca u pitanju, posebno joj smeta čest stav Centara za socijalnu skrb da otac, unatoč tome što je osuđeni zlostavljač, ima pravo viđati djecu. Smatra da bi sigurnost djece trebala biti ispred prava roditelja da ih viđa.
Pravo lice pokazuju iza zatvorenih vrata
I Lana Petö Kujundžić ističe kako su nasilnici često na prvi pogled šarmantne, obrazovane osobe, koje tek iza zaključanih vrata pokažu svoje pravo lice.
- Nasilnici manipuliraju sustavom kako bi se izvukli, a pritom i osvetili žrtvi. Prošle godine u Hrvatskoj su partneri ubili 13 žena, a ove čak 16. Samo 10% nasilnika u obitelji je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora. Pritom, žene često nemaju povjerenja u institucije jer ih obeshrabruje kad čuju od drugih što se događa kad prijave nasilje - tvrdi Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna, koji ističe da je Inicijativa Spasi me učinila puno za žrtve zlostavljanja, jer je Vlada prošle godine potpisala novi Protokol o postupanju slučaju nasilja.
Tužna priča iz prvog lica
Činjenicu da se s mladima premalo razgovara o nasilju u obitelji potvrdila je i Kristina Ivanuš, koja je kao dijete gledala kako otac zlostavlja njezinu majku i sestru. Kad majka više nije mogla trpjeti, napustila ih je, a sestre su uskoro završile u SOS selu Lekenik. Unatoč teškom startu, Kristina je danas studentica treće godine studija marketinga, podvodni model i dobitnica svjetske nagrade Hermann Gmeiner, koja se dodjeljuje uspješnoj djeci odrasloj u SOS Dječjem selu.
- Koliko god to tužno zvučalo, danas sam presretna što sam završila u domu. Da sam ostala kod roditelja, nikada se ne bih bavila stvarima kojima se danas bavim. Mnogi ne prijavljuju nasilje zato što se boje da će biti osuđeni i ništa neće riješiti, a to je krivo - tvrdi Kristina.
- Ekonomski neovisna žena ima mogućnost izbora i vjerojatno će se teže naći u situaciji u kojoj će biti izložena obiteljskom nasilju. Diskriminacija i nasilništvo nije nešto što se treba rješavati na osobnoj, nego na društvenoj razini - poručuje Sanja Musić Milanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....