David Maljković: 'Djelovanje će nam formirati budućnost, a ne očekivanja'

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti izložba "David Maljković: S kolekcijom" okupila je europske goste među kojima i ministre kulture Jugoistočne Europe, a izložbom se obilježila i Noć muzeja.

Kolekcija suvremene umjetnosti MMSU-a nastaje od 1948. i ima 8000 artefakata te je upravo od njih Maljković napravio izbor i izložbom transformirao Muzej moderne i suvremene umjetnosti u živo kolektivno tijelo izlažući ga brojnim interakcijama, s ljudima i događajima.

Ovu izložbu osmislili ste i prije dolaska EPK i projekta Rijeka 2020.?
- Nakon samog dolaska Slavena Tolja, godinu-dvije kasnije kad smo se našli, pozvao me da napravimo izložbu, tada sam sugerirao da radimo nešto s kolekcijom. Zato što je tada to nekako bila tema i još uvijek je i nekako mi se čini da je bilo potrebno na neki način postaviti, ne neka pitanja, nego uspostaviti nekakve senzibilne odnose naspram kolekcije i na neki način ponovno dati neko novo čitanje kolekcije. I problematizirati na cijeli niz različitih razina. Defacto sam uzeo, u većim proporcijama, u jednom fizičkom obliku sam donio artefakte iz depoa i stavio ih na ovaj volumen ispod kojeg stojimo.

Što sve skriva arhiva muzeja, jeste li se iznenadili?
- Kad ulazite u arhivu, naravno poznat je taj markantni dio kolekcije. Ali ovaj muzej ima različitu povijest, od 1948. mnogo se stvari tu događalo u različitim periodima, mnogo je tu tragova ostavljeno. I ne neki različiti način su se događale različite razine kolektiranja. Imamo period koji je bio najaktivniji nakon '48. Tu je naročito riječ o poslijeratnoj moderni. Zatim osamdesete kada su tu bila različita bijenala. I zatim devedesete. To su sve različiti obrasci ponašanja u kolektiranju koji su ostavili traga na ovu kolekciju. To su na neki način više ili manje poznata imena cijele te kolekcije.

Vedran Peteh

Je li vas nešto posebno iznenadilo što ste našli?
- Pa je, postoji cijeli niz autora za koje nisam znao. Pogotovo s prostora bivše Jugoslavije koji su na neki način bili aktualni.

Primjerice?
- Postoji cijeli niz koji sam našao. Zanimljiv rad koji mi je bio potpuno nepoznat, od jednog kamenara koji nije poznat u ovoj regiji. A rad nisam nikad vidio, jedna bronca koja mi je potpuno nepoznata, budući da je percepcija njegova rada u kamenu. Postoji cijeli spektar imena koji bih mogao izdvojiti...

Vi ste počeli iz ovog muzeja devedesetih, to se spomenulo i na otvorenju, smatrate li ovo neki punim krugom koji ste napravili?
- Ma ne, mi smo počeli svi ovdje kao neki klinci koji smo djelovali po gradu. Radili smo izložbu u mom stanu, okolo po nekim otvorenim prostorima. Bili smo klinci od dvadeset godina i motali smo se po gradu s različitim intervencijama. Onaj tko nas je sistematično pratio bio je Branko Cerovac i on je bio reprezent muzeja. Tako da je muzej bio na nekoj našoj dispoziciji, ali mi nismo tada izlagali u muzeju.

Vratili ste se iz jednogodišnje rezidencije u Berlinu. Sada izlažete u svojoj Rijeci. Što je po vama najveći potencijal Rijeke?
- Bio sam na DAAD rezidenciji, bilo se isto lijepo vratiti tamo, jer tamo sam živio prije 10 godina. Rijeka i Berlin su dvije tipologije grada, dvije različite razine djelovanja i, normalno, Berlin je glavni grad Njemačke i, naravno, da se mi ne možemo mjeriti s njim. Kao najveći potencijal Rijeke vidim to što ste u jednom vrlo otvorenom i slobodnom prostoru. Imate mogućnosti da se ostvarite na različitim razinama. To je grad koji je načelno u svojoj strukturi i podstrukturi naklonjen umjetnosti i kulturi. To je jedan prostor koji čeka novu generaciju da ga osvoji. Mislim da mogu, ako ga uzmu kao jedan poligon eksperimenata, jako puno napraviti.

Vedran Peteh

Hoće li ova godina prijestolovanja europskom kulturom pomoći u tome?
- Europska unija je inicirala ovu cijelu manifestaciju, mi ju moramo gledati kao format djelovanja, a ne format očekivanja. Djelovanje je nešto što će nam formirati budućnost, a ne nekakva očekivanja. Mislim da je EPK jedna platforma da se neke stvari oforme i počnu raditi i da se počne djelovati.

Maljković je rođen 1973. u Rijeci, živi i radi u Zagrebu te slovi za jednog od najrelevantnijih hrvatskih umjetnika koji je izlagao u najprestižnijim svjetskim institucijama koje u svojim kolekcijama sadržavaju njegova djela. Nije ni čudo da je upravo ovaj riječki umjetnik svojom izložbom obilježio otvaranje Europske prijestolnice kulture, i to prije samog početka.