Ionescov ‘Nosorog‘ drama je koja uzbuđuje, tjera na razmišljanje, straši, zasmijava, ali i postavlja pitanja. Kazalište Ulysses prikazat će je na Malom Brijunu u subotu.
Nova predstava Kazališta Ulysses, "Nosorog" Eugenea Ionesca čija će premijera u režiji Lenke Udovički biti u subotu 31. srpnja na Malom Brijunu, bit će, kako je najavljeno, duhovita i aktualna metafora konformizma koja tjera na promišljanje i postavlja pitanja o nama danas.
Na konferenciji za novinare na Velikom Brijunu redateljica Lenka Udovički rekla je kako je riječ o već 21. premijernoj predstavi Kazališta Ulysses, ali prvoj koju je bilo posebno teško odabrati.
"Ovo je druga pandemijska sezona u svim našim životima. Odlučili smo nastupiti kao da je sve normalno i raditi jednu veliku predstavu, iako nismo bili sigurni hoće li to zaista biti moguće", rekla je Udovički. U takvim je okolnostima, objasnila je, bilo jako teško odabrati komad jer se činilo da niti jedan ne bi imao smisla, a opet, nije se željelo publiku opteretiti teškim tekstovima koji bi tematski bolje odgovarali vremenima u kojima živimo.
Tada se pojavio "Nosorog", koji je Ionesco pisao 50-ih godina prošloga stoljeća kao svoj komentar virusa nacizma, a koji je itekako aktualan i danas, kada živimo jednu drugu mračnu stvarnost, kazala je Udovički.
"Ionesco je o tome napisao komad apsurda, duhovit i lud. A komika, duhovitost i apsurd daju novi odmak, mogućnost drugačije introspekcije i sagledavanja onoga što nam se događa", dodala je.
Predstavu je najavila kao izuzetno aktualnu, punu rečenica i trenutaka koji itekako odzvanjaju i korespondiraju s trenutkom koji živimo, "ali ne na neki mučan, težak način, nego nam omogućuje da bolje pogledamo sebe i svijet oko nas".
Dramaturginja Željka Udovičić Pleština složila se da je za "apsurdna vremena najbolji upravo teatar apsurda". Ionescu je kao inspiracija poslužila Kafikina pripovijetka "Preobražaj" s jedne strane, a s druge njegov osjećaj i poimanje buđenja nacizma, rekla je.
"Tom svojom jasnom asocijacijom na nacizam, on je progovorio na svoj način o ideološkom zagađenju koji je nama danas itekako poznat, jer mi živimo u sveopćem mentalnom, duhovnom zagađenju. Kad pogledamo oko sebe, vidimo poplavu besmislenih riječi, opasnih stavova i ponašanja, uspješnosti koja se mjeri po broju lajkova, kultom vječne mladosti, vremena u kojem se više ne oslanjamo na znanje već na jeftino skupljene površne informacije. O svemu tome govori naša predstava", objasnila je Udovičić Pleština.
Taj Ionescov komad još aktualnijim čini i činjenica da "Nosorog" počinje pojavom nove i nepoznate epidemije koja se zove "nosorogitis", koja pretvara zaražene ljude u nosoroge. "Takva apsurdna situacija metafora je konformizma i relativizma koji briše granice dobra i zla. I o tome mi postavljamo neka pitanja u ovoj predstavi, jer upravo brisanje tih granica omogućuje atmosferu koja ograničava slobodno mišljenje", istaknula je nadalje dramaturginja.
"Nosorog" Kazališta Ulysses nasmijava, ali pritom i uzbuđuje i tjera na razmišljanje i postavlja pitanja: Zašto nam se lakše priključiti u većinsko krdo i odustati od vlastitih ideala? Da li je to zbog straha od osude; da li glavu na drugu stranu okrećemo štiteći vlastite interese?
"Mi ovom predstavom pokazujemo da ne trebamo imati straha, da moramo nastaviti misliti svojom glavom, a da zajedno s drugima naša individualnost može dobiti oplemenjenu pobjedu", poručila je Udovičić Pleština.
U glavnoj ulozi Bérengera nastupa srpski glumac Bojan Dimitrijević. Dimitrijević je kazao kako mu je izuzetno drago što je dobio priliku za još jednu suradnju s Udovički i to upravo u Ulyssesu čiji je ansambl, kako je rekao, jedan od najumjetničkijih s kojima je imao priliku raditi, a koji mu svojim pristupom vraća vjeru u život i umjetnost.
Osnivač Ulyssesa Rade Šerbedžija istaknuo je kako je jedna od misija toga kazališta davati prilike mladim glumcima, "čija je energija uvijek najvažnija, što je i osnovna stvar modernoga teatra". Ove je godine važna uloga povjerena mladome glumcu Deniju Sankoviću, rekao je Šerbedžija, a u predstavi igraju i Maja Posavec, Mladen Vasary, Damir Šaban/Filip Nola, Dado Ćosić, Anja Sabol, Tonka Mršić, Gala Nikolić, Martin Grđan, Vanda Velagić i Rok Juričić.
Kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov napravila je, kako je rekla, jednostavnu kostimografiju vizualno smještenu u razdoblje 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća, uz puno grotesknih elemenata. Glazba predstave, po riječima autora Nigela Osbornea, predstavljala je veliki umjetnički izazov jer je Ionesco s jedne strane vrlo muzikalan dok je s druge "sve jako suho, a to je poziv za glazbu". Autor tekstova songova je Davor Rocco.
Prvi put u Ulyssesu scenografiju je radila Zdravka Ivandija Kirigin, koreograf je Staša Zurovac, svjetlo je oblikovao Andrej Hajdinjak, pijanist i glazbeni voditelj je Karlo Hubak, autor video projekcija Ivan Marušić Klif, a asistent scenografkinje Matej Kniewald.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....