Dinamična, digitalna, održiva i prilagodljiva budućnost: "Glavni izazov bit će razvoj s pozitivnim učinkom na okoliš"

Dostava pisama i paketa usluga je koju u pravilu uzimamo zdravo za gotovo, kao i ostale svakodnevne aktivnosti kojima smo oduvijek okruženi. No, jeste li se ikada zapitali koliko je stara poštanska usluga i proces dostave pošiljke? Ta dugovječna usluga zahvaljujući kojoj danas možemo primati pakete s drugog kraja planeta stara je oko 4000 godina. Točnije, toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasničke službe u Egiptu. Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgrađene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavršili tamošnju glasničku službu, spojili je sa svojom i stvorili najveću i najučinkovitiju prometnu i glasničku organizaciju - Cursus publicus. Baš kao što danas na poštanski promet utječu nove tehnologije, tako su na pojavu javnog poštanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkrića i izum kompasa. Ako bismo trebali izdvojiti najznačajniju državu u stvaranju javnog poštanskog prometa u Europi, to je Njemačko Carstvo cara Maksimilijana I. (1459. - 1519.). Ove povijesne crtice najbolje dočaravaju dugovječnost poštanske usluge, ali su i najbolji prilog činjenici da je povezanost jedna od najjačih ljudskih potreba.

Pošta je kroz stoljeća, koja su nosila velike društvene, civilizacijske i tehnološke promjene, uvijek stvarala bolje i pametnije načine da spaja ljude. Od početnih poštanskih linija u kojima su kuriri pješice prelazili i do 70 kilometara dnevno, preko konjskih zaprega do izuma lokomotive, automobila i zrakoplova, pošta je svaku tehnološku inovaciju prigrlila i iskoristila kako bi još bolje obavljala svoju temeljnu zadaću. Danas poštanski sektor gleda u drukčiju blisku budućnost, onu u kojoj dominiraju paketi kao posljedica velikog rasta e-trgovine i promjena naših kupovnih navika. Veliki rast paketnog poslovanja jedan je od dva velika izazova između kojih balansira poštanski sektor, a drugi je nužnost očuvanja našeg planeta, odnosno održivo poslovanje.

Poštanski operatori još su 2008. prepoznali svoju ulogu u naporima svjetske zajednice u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. U okviru Svjetske poštanske korporacije (IPC) te je godine razvijen Environmental Measurement and Monitoring System (EMMS), globalna inicijativa poštanskih operatora koja je osigurala zajedničko mjerenje ugljičnog otiska i uspostavila strukturu izvješćivanja. Sudionici programa na taj su način mogli podijeliti svoje strategije upravljanja ugljikom i okolišem, učinak i postignuća. Ambiciozni ciljevi polučili su i značajne rezultate. Poštanski operatori tako su emisije CO2 smanjili za gotovo 40 posto od 2008. U 10 godina udvostručen je i vozni park vozila na alternativni pogon, a njihov udio sada iznosi 28 posto.

Poštanski operatori iz cijelog svijeta tom su se prigodom obvezali na daljnje povećanje broja dostavnih vozila na alternativni pogon s ciljem da taj udio u voznom parku iznosi 50 posto do 2030. Upravo su električna vozila okosnica održivog poslovanja, a njihova raznolikost omogućuje poštanskim operatorima da ih koriste u velikom broju neovisno o vrsti posla ili niši kojom se bave. Danas se na cestama mogu vidjeti kombiji, automobili, mopedi i četverocikli, a svima im je zajednički električni pogon. Rastuće flote električnih vozila zahtijevaju i popratnu infrastrukturu poput punionica za električna vozila, a logističke tvrtke nerijetko razvijaju vlastitu mrežu punionica koje su smještene u sklopu poslovnih objekata.

Održivo poslovanje dugoročni je cilj Hrvatske pošte, a kako bismo ga ostvarili, napravili smo već nekoliko krupnih koraka u tom smjeru. Prošle godine proširili smo “zeleni” vozni park na 423 električna vozila što ga čini najvećim takvim voznim parkom u Hrvatskoj. Razvili smo i vlastitu mrežu punionica za električna vozila u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno 75 punionica koje se nalaze u 16 gradova, od Osijeka do Dubrovnika, čime su osigurani preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske. Zahvaljujući električnim vozilima, biciklima te dostavi na pješačkim rajonima poštari su prošle godine prešli pet milijuna zelenih kilometara, a tvrtka je ukupno uštedjela više od 870 tona CO2 .

Hrvatska pošta lani je proširila svoj vozni park na 423 električna vozila

Još jedna zelena okosnica su i paketomati, poštanski beskontaktni dostavni kanal. Paketomati su važni u kontekstu održivog poslovanja jer se njihovim korištenjem smanjuju emisije CO2 tako što se povećava postotak uručenja u prvom pokušaju, a dostavna vozila trebaju obići manje lokacija. 300 paketomata danas je dostupno diljem Hrvatske, uključujući i pojedine otoke poput Korčule, Hvara, Brača, Visa, Paga, Vira i Krka, a nalaze se na frekventnim i lako dostupnim lokacijama. Dostupni su svaki dan u tjednu, od 0 do 24 sata, korisnici mogu beskontaktno preuzimati i slati svoje pakete u vrijeme kada im najviše odgovara, a putem paketomata mogu i vratiti robu kupljenu u e-trgovinama. Hrvatska pošta svoju je posvećenost održivom poslovanju potvrdila i pristupanjem međunarodnim inicijativama s konkretnim i mjerljivim ciljevima. Kao potpisnici inicijative The Climate Pledge posvetili smo se postizanju nulte stope emisije ugljika do 2040. - deset godina prije cilja postavljenog Pariškim sporazumom, a članstvom u inicijativi Science Based Targets obvezali smo se na postavljanje kratkoročnih ciljeva kojima ćemo prepoloviti emisije štetnih plinova do 2030.

U cjelini, očekuje se da će budućnost pošte biti dinamična, digitalna, održiva i prilagodljiva. Tvrtke će morati ulagati u tehnologiju, inovacije te sklapati nove suradnje kako bi ostale konkurentne i uspješne u izazovnom poslovnom okruženju. Glavni izazov bit će razvoj koji će imati pozitivan učinak ne samo na poslovanje nego i na okoliš. Upravo tehnologija omogućuje nastavak dugovječnosti poštanskog sektora i služi mu kao temelj za održivu budućnost.