EMILIO HRVAČIĆ
Kreativni kutak

Umjetnost kao terapija: Dvije prijateljice osmislile terapeutske keramičke ukrase

Armenka Alina Gishyan i Hrvatica Vesna Matić ujedinile su svoje kreativne potencijale i počele izrađivati keramičke predmete koji imaju i uporabnu i estetsku vrijednost, a zbog jedinstvenih boja i oblika potiču dobro raspoloženje.

Armenka Alina Gishyan i Hrvatica Vesna Matić ujedinile su svoje kreativne potencijale i počele izrađivati keramičke predmete koji imaju i uporabnu i estetsku vrijednost, a zbog jedinstvenih boja i oblika potiču dobro raspoloženje.

Premda ni jedna ni druga nisu keramičarke po struci - Vesna Matić (49) je diplomirana ekonomistica i slikarica, a Alina Gishyan (35) magistra radiofizike i elektronike - strast im je oblikovanje gline. Pokrenule su brend Lahor, jer njihovi predmeti odišu lakoćom i svježinom poput tog vjetra, i dio kolekcije predstavile na nedavno otvorenoj izložbi "The Dive" (Zaron) u zagrebačkoj Galeriji specijalne policije. Uglavnom izrađuju uporabno keramičko posuđe koje, naravno, ima i estetsku vrijednost.

image

Vesna i Alina upoznale su se prije pet godina uMeđunarodnom klubu žena Zagreb.

VEDRAN PETEH/CROPIX

"Za izradu jednog komada potrebno je desetak dana, a proces uključuje oblikovanje na lončarskom kolu, sušenje, pečenje, oslikavanje, nanošenje glazure... Da nije riječ o masovnoj tvorničkoj proizvodnji vidi se i po unikatnim ukrasima te uvijek različitim nijansama. Glina je, naime, 'živ' materijal i nikad se ne zna koji će ton na kraju dati", objašnjava Alina, Armenka koja je u Hrvatsku došla prije pet godina zbog ljubavi prema Dugorešaninu Tomislavu Maradinu. Kako njezina obitelj proizvodi i prodaje keramičke predmete, Alina se također zaljubila u tu vrstu umjetnosti te u Armeniji stekla zvanje "narodni majstor". Nema formalno umjetničko obrazovanje, ali je titulu dobila zato što kroz svoj rad promovira i čuva tradiciju. Nije je se odrekla ni u Hrvatskoj, samo što sada uz armenske simbole i ornamente keramiku ukrašava i glagoljicom.

image

Žutu i plavu koriste jer ih podjećaju na sunce i more.

EMILIO HRVAČIĆ

'Boje koje koristimo potiču pozitivu i mir, što je u art terapiji važno. Volimo koristiti žutu i plavu nijansu jer nas podsjećaju na sunce i more. Naša je keramika odraz dobrih osjećaja.'

Narodnih motiva nema na keramičkim predmetima izrađenima u "duetu" s Vesnom Matić, Omišankom rođenom u Njemačkoj, koju je Alina upoznala prije pet godina u Međunarodnom klubu žena Zagreb. Sprijateljile su se i počele organizirati izložbe - i tuđih i svojih radova - jer obje imaju snažan umjetnički senzibilitet. Vesnu zanima i psihologija pa je uz gestalt psihoterapiju završila i specijalizaciju iz art terapije na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu. Stoga je na zagrebačkoj izložbi izložila i svoja platna oslikana prstima i dlanovima - što je poveznica s glinom koja se također oblikuje rukama - a boje i oblici s njezinih slika kao da se prelijevaju na keramiku.

image

Koriste boje koje potiču pozitivu i mir.

EMILIO HRVAČIĆ

Čitajte i: Art terapija kao način da zaobiđemo zamke svjesnog uma i otkrijemo što nas zapravo muči

"Oblici su organski, pa kad uzmete naše predmete u ruke, imat ćete osjećaj kao da su živi, da teku, i osjećati se opušteno. I boje koje koristimo potiču pozitivu i mir, što je u art terapiji jako važno. Rekla bih da je naša keramika odraz dobrih osjećaja", govori Vesna i dodaje kako je najviše žutih i plavih nijansi. Te intenzivne i optimistične boje voli i Alina jer je podsjećaju na sunce i Jadransko more.

"Vesna više oslikava i eksperimentira s bojama, a ja sam uglavnom na lončarskom kolu. No, strogih podjela nema pa katkad obje radimo i tehnički i slikarski dio", kaže Alina Gishyan, dodajući kako se njihova keramika zasad može kupiti putem društvenih mreža, a cijene su od 150 do 1000 kuna.

image

Oblici su organiski.

VEDRAN PETEH/CROPIX

"Umjetnost nije samo preslikavanje vanjskog i unutarnjeg. Ona je i povezivanje s drugim ljudima. Ja sam se povezala s Alinom i izložba "The Dive" zapravo je susret nas dvije. Ali i Armenije i Hrvatske", zaključuje Vesna Matić.

Linker
02. studeni 2024 05:39