Umjetnica Alina Gishyan svojim keramičkim predmetima poput šipka - jednom od mitoloških simbola njene zemlje - udahnula je novi život uz pomoć umjetne inteligencije.
Nova faza stvaralaštva Armenke Aline Gishyan (37) dokazuje da dvije naizgled nespojive stvari - tradicija i umjetna inteligencija - mogu biti u sinergiji. Umjetnica koja već sedam godina živi u Hrvatskoj, kamo ju je dovela ljubav prema Dugorešaninu Tomislavu Maradinu, poznata je po izradi keramičkih predmeta ukrašenih drevnim armenskim simbolima i ornamentima, a sada joj je jedan od alata u kreiranju i UI. Svoja bajkovita djela, reinterpretirana uz pomoć moderne tehnologije, prikazuje u obliku printeva različitih formata, a mogu se vidjeti na njenom Instagram profilu gishyanceramics.
"Nikad nisam mislila da ću izrađivati i prodavati nešto što nije direktno oblikovano rukama, ali mi je umjetna inteligencija bila zanimljiva jer sam u Armeniji magistrirala radiofiziku i elektroniku. Istraživanjem sam došla do programa Midjourney, koji funkcionira kao ChatGPT, no bilo mi je važno da djelo generirano umjetnom inteligencijom bude temeljeno na mom postojećem radu. Odnosno, da bude spojeno s fizičkim i da ima dušu. To me razlikuje od ostalih", objašnjava Alina, čija je prva serija digitalnih umjetničkih djela prikazivala astronauta u naru.
Ta je biljka, poznata i kao šipak, mogranj te granat, u armenskoj mitologiji simbol života, plodnosti, napretka, sreće i uspjeha. Po njemu je nazvano i remek-djelo armenskog redatelja Sergeja Paradžanova - art drama “Boja šipka” iz 1968. - a zanimljivo je da je Alinina obitelj, koja se također bavi oblikovanjem i pečenjem predmeta od gline, početkom 2000. dobila posebnu dozvolu njegova muzeja u Erevanu da izrađuje keramički nar, kao hommage kultnom filmu.
Iako nema formalno obrazovanje, Alina već šesnaest godina koristi keramiku kao sredstvo umjetničkog izražavanja te je 2019. u Armeniji stekla zvanje “narodni majstor”, jer kroz svoj rad promovira i čuva tradiciju zemlje u kojoj je rođena. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe - u Armeniji, Hrvatskoj, Dubaiju, Španjolskoj, Monaku, Indiji... - a preklani se s digitalnim radovima predstavila na međunarodnom sajmu Art Expo u Ljubljani, gdje je održala i predavanje o umjetnoj inteligenciji.
"Neki umjetnici nisu joj skloni, no ja ne mislim da će nas ona zamijeniti. Umjetna inteligencija je alat koji se može, ali i ne mora koristiti. Mnogo smo diskutirali, a nekima sam i promijenila percepciju te otklonila strahove. Neki, poput dizajnera nakita, čak me traže da na temelju njihova rada napravim nešto novo u digitalnom obliku. I tako, zapravo, širimo horizonte", govori Alina, koja djela promijenjena umjetnom inteligencijom ne producira često, brzo i lako, jer bi forsiranje i površnost umanjili njihovu kvalitetu i ljepotu. Ima argument i za one koji tvrde da umjetnici koristeći UI nemaju kontrolu nad procesom stvaranja, već je sve u rukama moderne tehnologije.
"Nemam potpunu kontrolu ni u izradi keramičkih predmeta. Mogu nešto oblikovati, oslikati i glazirati, ali kad predmet stavim u peć na više od tisuću stupnjeva, ne mogu znati kako će se topiti i hoće li efekt biti onakav kako sam zamislila. No, i to je moj rad, kao i onaj koji sam proizvela uz pomoć umjetne inteligencije, jer sam ja dala bazu i ideju. Uvijek postoji jedan dio na koji se ne može utjecati, ali to cijeli proces čini zanimljivim. Pritom nitko ne može reći da to nije moje, jer jest. Nastalo je zahvaljujući mom fizičkom radu i umu", kaže Alina Gishyan, pred kojom je sada novi izazov. Kreće u obrnuti proces stvaranja pa će kolekciju digitalnih printeva, koji spajaju nar i ptice, pokušati prenijeti u fizički oblik. Nije sigurna hoće li uspjeti izraditi takav kompleksni porculanski predmet, ali neće odustati od onoga što je zamislila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....