Kao idealno zimsko štivo mogu poslužiti knjige koje smo predstavili kao odličan božićni poklon za svakog knjigoljupca, a sada je tu još šest naslova uz koje će vam sumorni zimski dani postati vedri i veseli, obasjani svjetlom dobre književnosti. Neki od njih su tu zato što tematiziraju zimu i hladnoću, drugi zato što su noviteti na koje treba obratiti pozornost, a treći zato što su jednostavno odlična literatura, ali uz baš svaku od ovih knjiga uspjet ćete zaboraviti da je vani hladnije od hladnoga. To je ipak najvažnije.

Slavenka Drakulić: Mileva Einstein, teorija tuge (Fraktura, 2016.)

Poznata i poprilično izlizana izreka "iza svakog uspješnog muškarca stoji žena" u ovoj knjizi oživljava na nov, posve tužan i ponekad upravo zastrašujući način. Ulazeći duboko u pozadinu obiteljskog života Alberta Einsteina, najslavnijeg znanstvenika dvadesetog stoljeća, Slavenka Drakulić ispisuje gustu i tešku biografsku priču Mileve Einstein, genijalne matematičarke, prve žene na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, osobe koja je bila predodređena za najviše znanstvene dosege. No, ovo nije samo priča o Milevi, ovo je priča i o ženskom identitetu, njezinoj spremnosti da sebe stavi u drugi plan, ali i njezinoj nevjerojatnoj snazi.

David Benioff: Grad lopova (Znanje, 2010.)

Ako mislite da je vama hladno, pokušajte zamisliti kako je bilo u Sankt-Peterburgu za vrijeme najhladnije zime u povijesti. Grad je pod opsadom, potraga za hranom je svakodnevna uzaludna misija, a dvojica zatvorenika dobivaju naizgled nemoguć zadatak – pronaći 12 jaja – ako si žele spasiti živote. Nevjerojatno napeto i uzbudljivo, vrlo duhovito i napisano s literarnom elegancijom i tankoćutnošću; autor ove knjige je jedan od autora i glavnih scenarista serijala "Igra prijestolja". Čitajući ovu knjigu vaše zadovoljstvo činjenicom da ste na toplom, ispod dekice, povećat će se stotinu puta.

Ivica Ivanišević: Knjiga žalbe (VBZ, 2016.)

Ljudima su, iz nekog razloga, životi pisaca strašno zanimljivi. O njima se pišu knjige i snimaju filmovi, a Ivica Ivanišević u svojem je posljednjem romanu uzeo četvero pisaca, smjestio ih u izolirani ambijent rumunjske rezidencije za pisce i – pustio da se stvari događaju! I zaista, čitajući ovu knjigu, autora gotovo da ne primijetite, majstorski se sakrio iza radnje koja se unatoč maštovitosti i ponekad sasvim uvrnutim obratima čini tako prokleto mogućom. Ne samo duhovita, već povremeno i urnebesno smiješna, topla i dirljiva, "Knjiga žalbe" će vas sigurno oraspoložiti i opustiti. Na koncu, u nju nećete poželjeti napisati ništa osim – "sjajno!".

John Irving: Dok te ne nađem (Lektira, 2016.)

Iako ga se na hrvatski nije prevodilo sustavno niti u dovoljnoj mjeri pa domaća publika često toga nije svjesna, John Irving je jedan od najvećih živućih američkih romanopisaca. Čak ga se smatralo "karikom koja nedostaje" između F. Scotta – Fitzgeralda i Jonathana Franzena, a Irvingov posljednji roman preveden na hrvatski, izvanredni "Dok te ne nađem", iznova potvrđuje njegov status velikana pisane riječi. Priča o dječaku koji sa svojom majkom po lukama sjeverne Europe traži svojeg odbjeglog oca u jednakoj je mjeri bolno melankolična i istinski duhovita, pravo remek-djelo koje nije lako zaboraviti, knjiga zbog koje ćete zaboraviti da postoji išta drugo na čitavom svijetu. Uključujući i zimu, snijeg i ledeni vjetar.

Marko Gregur: Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena Com, 2017.)

Dosad poznat kao kratkopričaš i pjesnik, ovo je prvi roman Marka Gregura, istaknutog autora mlađe generacije. Radnja se zbiva u njegovoj rodnoj Koprivnici u 17. stoljeću, a kako bi sve djelovalo autentično, roman je napisan na - kajkavskom. No, nema straha, knjizi je priložen rječnik, ali čak i bez njega čita se lako i tečno, pa i onima koji se s ovim dijalektom nisu često susretali. Iako je riječ o povijesnom romanu, njegova je tema sasvim suvremena, a činjenica da je radnja smještena u prošlost otkriva nam da su neki od fenomena koje smo smatrali modernima ustvari oduvijek s nama. Gregur se ovim romanom odmiče od tema na koje smo navikli u domaćoj proznoj produkciji i predstavlja se kao zreo, samosvojan i vrlo, vrlo zanimljiv autor na kojega se mora obratiti pozornost.

Damir Karakaš: Sjećanje šume (Sandorf, 2016.)

Damir Karakaš je jedan od najagilnijih domaćih autora, redovito objavljuje nove naslove i svakim vlastitu ljestvicu podiže još malo više. Njegov najnoviji roman "Sjećanje šume" govori o odrastanju u Lici, u njemu ruralna svakodnevica oživljava plastično i moćno, a kroz priču o boležljivom dječaku koji pokušava pronaći svoj put u tom surovom okružju, ispričana je veća, univerzalna priča u kojoj će se mnogi moći prepoznati. Kao i u svojim ranijim djelima, Karakaš je i dalje beskompromisan i tvrd, ali ovdje je, više nego inače, u svoju ekonomičnu prozu pripustio osvježavajući dašak poetskoga.