S gotovo dvomjesečnim kašnjenjem, 20. svibnja ove godine očekuje se objava tri pravilnika koja po Zakonu o održavanju i upravljanju zgrada donosi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a to je u ovom mandatu Branko Bačić.
Najava je neslužbena, a točan datum zatražili smo od Ministarstva, odgovor, međutim, do objave ovog teksta nismo dobili. Činjenica je, međutim, da je cijeli postupak u kašnjenju jer po Zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja, navedeni su pravilnici trebali biti doneseni do 31. ožujka ove godine.
U svakom slučaju, 20. travnja okončan je rok javnog savjetovanja za sva tri pravilnika: Pravilnik odnosno Opća pravila o kućnom redu, Pravilnik o sadržaju Registra zajednica suvlasnika i Pravilnik o sadržaju Registra upravitelja zgrada. Sukladno proceduri u dogledno vrijeme, a prije njihova donošenja, trebala bi biti objavljena izvješća s ovih savjetovanja.
Tijekom tih savjetovanja, koja su za dva pravilnika o registrima bila skraćena na samo 15 dana, zabilježeno je gotovo 600 komentara, prijedloga, primjedbi.
Dodajmo da se o Zakonu, kao i navedenim pravilnicima vodila rasprava i na proljetnom Savjetovanju upravitelja nekretninama održanom krajem travnja u Opatiji.
Ovlasti redara-dobrovoljaca
- Kao najvažnije nametnulo se pitanje provedbe Zakona, ovlasti, odgovornosti, kazao nam je jedan od sudionika iznimno posjećenog opatijskog Savjetovanja, dodajući da se to odnosi ponajprije na pravila kućnog reda.
Zadržat ćemo se stoga na Pravilniku o kućnom redu koji je izazvao brojna reagiranja, a može se reći i negodovanja građana. Novina u tom Pravilniku jest mogućnost da jedan od suvlasnika, bilo koji, pod uvjetom da sakupi potpise natpolovične većine ostalih, preuzme na sebe ulogu redara i krene disciplinirati neodgovorne pojedince.
Prema riječima naših sugovornika iz redova upravitelja i dobrih poznavatelja ove problematike, teško je zamisliti bilo kojeg suvlasnika u akciji dokumentiranja izgrednika i prikupljanja potpisa u situaciji kad se u zgradi u pravilu nailazi i na nasilne osobe. Jer, postoji "kvaka", a to je da kršenje Pravilnika mora biti dokumentirano, što znači da se za prekršaj ne smije optužiti pogrešnu osobu.
Ako se takav suvlasnik, ipak, nađe, on ili ona nakon sveg obavljenog posla, uključujući i onaj detektivski fotografiranja i snimanja na diktafon u svrhu prikupljanja dokaznog materijala, predaje upravitelju prijavu, a upravitelj je prosljeđuje izgredniku. Suvlasnici mogu, a ne moraju, u svojim posebnim pravilima odrediti i novčanu kaznu za prekršitelja od 50 do 500 eura, pa je u dokazanim slučajevima i primijeniti, ali tek kod treće prijave i trećeg prikupljanja potpisa u dvogodišnjem roku.
Ovdje treba dodati da se kućni red zgrade sastoji od općih (propisuje ih Zakon) i posebnih pravila (donose ih suvlasnici, ali ne smiju biti u suprotnosti s onima zakonskim).
Sve u svemu, komunalni redari, ovlašteni za nadzor nad provedbom Zakona, teoretski imaju nadležnost nad više od dvadeset različitih zakona i pravilnika, pa se nameće pitanje kakvi to oni pravni eksperti trebaju biti da drže sve konce u svojim rukama. Istinu govoreći, ostalo je nedorečeno hoće li se ovlasti redara-dobrovoljaca proširiti s kućnog reda i na ostale odredbe Zakona.
Naši sugovornici, međutim, nemaju dvojbi da su nadležnosti s policije, sudova i inspekcija delegirane na suvlasnike i upravitelje zgrada. Znači, naglašavaju, kad netko krši zakon, oni se ne aktiviraju, nego suvlasnici pa se postavlja pitanje zašto uopće imamo državni aparat.
Sudionici javnog savjetovanja, kojeg je provelo resorno ministarstvo, pokazali su veliko zanimanje i za odredbe Pravilnika o sprječavanju buke i iznijeli niz različitih prijedloga, pri tom, reklo bi se, vođeni vlastitim iskustvom. Mnogi za uvod konstatiraju da nam, iako smo u 21. stoljeću, nedostaje kultura stanovanja.
Primjedbe zbog terasa, vrtova...
Posebnu zabunu izazvao je raspored po kojemu "Korisnici posebno ne smiju poduzimati radnje koje remete kućni red i mir radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati."
Mogu se pročitati pitanja gdje su u tom rasporedu teretane s radnim vremenom od 0 do 24 sata ili što činiti s onima koji imaju radove u stanovima i buci koja pri tom počinje zorom i traje do njihova završetka.
Nejasnoće izaziva i stavka o dopuštenju organiziranja zabave jednom godišnje kad zadana satnica ne vrijedi, te se postavljaju pitanja znači li to da je po stanu dopuštena jedna fešta godišnje, pa ako slaviš rođendan u svibnju zaboravi doček Nove godine.
U nastojanju da ostvare svoja prava, ili ako hoćete sačuvaju ih, pojedini sudionici javnog savjetovanja upravo u raspravi o zabrani buke, traže jasnije odredbe i pozivaju se na Ustav RH citirajući pri tom Članak 35. "Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti".
Jedan od naših sugovornika upozorava:
- Da bi se moglo tražiti određeno ponašanje suvlasnika u stanu kad je buka u pitanju, mora postojati adekvatna izolacija između katova. Poznato je, međutim, da prevladavaju stariji višestambeni objekti i da takve izolacije nema, a to najbolje znaju suvlasnici s djecom od kojih se očekuje ne da ne "skaču" u igri, nego da po mogućnosti "lebde", kako ne bi remetila mir susjedu u stanu "ispod".
I u Pravilniku o kućnom redu zastupljeni su korištenje balkona, terasa, vrtova, na koje je opet bilo niz primjedbi. Čini se da su vrtovi "zalutali" u ove odredbe jer piše da "Cvijeće, odnosno drugo bilje i raslinje koje se nalazi na balkonu, terasi, lođi, vrtu odnosno u drugom posebnom ili zajedničkom dijelu zgrade mora se držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada". Možda je previd, a možda se stvarno očekuje da vlasnici iskopaju cvijeće iz zemlje, presade ga u pitare pa poredaju po ogoljenoj ledini, pitaju se sudionici u javnoj raspravi, podsjećajući odgovorne da ima stanova u prizemlju s pripadajućim vrtom.
Nekima pak živce "trga" kapanje vode iz vanjskih jedinica klima-uređaja, pa od predlagača Pravilnika traže rješenje za ponovno uspostavljanje noćne tišine i vraćanje mirnog sna.
Drugi se opet pitaju gdje da istresaju posteljinu i stolnjake, ako ne smiju s prozora i balkona, makar je činjenica da takvo ponašanje nije prihvatljivo. "A gdje onda isprašiti posteljinu, tepihe ili krpe? Nudi li zakonodavac rješenje za ovakve situacije. Koliko vidim, navedene su samo zabrane. Članak je sastavljala osoba koja nema veze o kućanskim poslovima", komentar je jedne sudionice javnog savjetovanja.
Još se vuku i dileme zbog klima
A kad je o balkonima riječ, stoji i odredba po kojoj "Na balkonima, lođama i terasama koji su smješteni na uličnoj strani ne smiju se postavljati tende, roloi ili sjenila, osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu".
Dakle, nakon zabrane vanjskih jedinica klima-uređaja, od koje se povelik broj suvlasnika, posebice na Jadranu još nije oporavio, evo se zavodi red i s tendama.
- Najvažnija je kako proizilazi iz svega - fasada, da je estetski prihvatljiva, oku ugodna, a za ono što se događa unutar zidova zgrade baš ih briga", komentar je jednog našeg sugovornika.
Kad se već govori o klima-uređajima riječ, početkom ožujka od resornog ministarstva smo dobili odgovor da "Ministarstvo planira izaći sa sveobuhvatnom uputom kako bi se razjasnile sve dileme vezano za postavljanje klima uređaja na ulična pročelja". Budući da do sada, koliko je nama poznato, najavljena uputa nije i objavljena, pitali smo kad će biti. Pogađate, odgovor nismo dobili.
Baš kao što nam, kako smo rekli u uvodu, nije odgovoreno ni kada će tri navedena pravilnika biti donesena. Posebno su nas zanimali Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednica suvlasnika i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada, s obzirom da se po Zakonu (Članak 60.) navedeni registri ustrojavaju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.
Kako sada stvari stoje, uz ovakav tempo za ustroj u zakonskom roku ostat će malo vremena.
Komentari
0