Svi želimo biti zdravi, a jedan od najvažnijih alata da nam moderno i funkcionalno zdravstvo bude dostupno, kao i većini građana razvijenog svijeta, jest komunikacija. To je osnovna ideja HealthComm Foruma, komunikacijske platforme koju je pokrenula Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica i članica Uprave komunikacijske agencije Val grupa. S timom suradnika iz agencije nedavno je organizirala drugi dvodnevni forum, najveću regionalnu konferenciju o zdravstvu, okupivši vodeće svjetske stručnjake, medicinsku struku, farmaceute, menadžere u zdravstvu, pacijente i predstavnike političkih stranaka. Njihov zaključak bio je da je vrijeme za iskorak i kreiranje modernog, funkcionalnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sustava koji je usmjeren na pacijenta - a za takvu reformu potrebna je suradnja javnog, privatnog i nevladinog sektora. Kao primjer ispravnog modela društvenog ugovora u zdravstvu, kakav je potreban i Hrvatskoj, istaknut je zdravstveni sustav u Danskoj.

Što vas je motiviralo za osmišljavanje i pokretanje Foruma?

- O komunikaciji učim i kroz teoriju i kroz praksu već 26 godina pa sam svjesna koliko su važne i presudne vještine upravljanja komunikacijom. Pogotovo danas, u vremenu nikad bržih promjena, izazovnih ekonomskih i demografskih okolnosti te pada povjerenja u sve društvene autoritete. Zdravstveni sustav upravo je školski primjer toga - osmišljen je u vremenu koje je daleko iza nas i za društvo koje više ne postoji. Ako se sutra ništa ne promijeni, ni moja djeca, Nea i Kristan, u Hrvatskoj neće imati jednaku priliku ostvariti pravo na zdravlje kao drugdje u svijetu. Tu je i moj najveći motiv da znanja o komunikacijama usmjerim u stvaranje okruženja za moderno i funkcionalno zdravstvo koje će građanima povećati godine zdravog života, a pacijentima omogućiti bolje ishode liječenja i kvalitetan život s bolešću.

Koji je cilj tog projekta?

- U definiranje zdravstva kakvo želimo u budućnosti moraju biti uključeni svi dionici zdravstvenog sustava i to mora biti doneseno za zajedničkim stolom, to je ono što radimo kroz ovaj Forum. Prvi je korak bio konsenzus da trebamo moderno, funkcionalno, dostupno i održivo zdravstvo usmjereno na pacijenta. To se ne može ostvariti u mandatu jedne vlade, bez bliske suradnje javnog, privatnog i nevladinog sektora. Naš cilj je pronalaziti i dijeliti najbolja rješenja svih aktera, od medicinske struke i farmaceuta do menadžera u zdravstvu i udruga pacijenata.

Zašto ste projekt pokrenuli baš sada?

- U razdoblju pandemije vidjeli smo koliko je povjerenje u zdravstvo važno. U Hrvatskoj se u posljednjih 30 godina broj stanovnika smanjio za gotovo 900 tisuća, a broj starijih od 65 godina se udvostručio pa ih je danas gotovo milijun, dakle tek trećina zaposlenih financira čak 76 posto troškova zdravstvenog sustava kojim nismo zadovoljni, od predugih listi čekanja do nedovoljno brze prilagodbe u korištenju tehnoloških postignuća i prikupljenih podataka.

Postoji li negdje u svijetu sličan projekt?

- Globalne zdravstvene institucije poput WHO-a i World Economic Foruma također otvaraju tematske javne rasprave o nejednakosti u zdravstvu i eroziji povjerenja u zdravstvene sustave. No, HealthComm Forum je pitanje povjerenja u zdravstveni sustav otvorio prvi, na što smo jako ponosni.

Zašto se u projektu HealthComm ističe važnost komunikacije?

- Komunikacija nikad nije bila tema o kojoj se dovoljno razgovaralo u zdravstvu. To je vidljivo na svim razinama - nedostaje u odnosu pacijenata i liječnika, internom komuniciranju unutar javnih sustava, tu je i slaba suradnja te veliko nepovjerenje prema znanstvenim dostignućima farmaceutske industrije. Živimo u vremenu kada preispitujemo hoćemo li cijepiti svoju djecu, nešto što je bilo jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća, pa komunikacija ima i važnu ulogu u konačnom ishodu, odnosno životu ili smrti građana.

TOMISLAV KRIŠTO/ CROPIX

Koji su najveći problemi u inicijativi ograničavanja oglašavanja hrane i pića s povišenom razinom masti, soli i šećera u medijima?

- Uloga i odgovornost prehrambene industrije u području brige o zdravlju je golema. Kompanije tek trebaju odgovoriti kako će u budućnosti ostvarivati profit tako da rješavaju "društvene pa tako i zdravstvene probleme", a ne da ih sukreiraju.

Koja su prioritetna područja na kojima se mora temeljiti zdravstvena reforma da bi u konačnici bila uspješna?

- Zdravstvo mora biti dostupno svakom građaninu u svakom trenutku. Mora se usredotočiti na primarnu i sekundarnu prevenciju u sklopu koje pravovremeno dijagnosticiramo bolest te je liječimo i kontroliramo u fazama u kojima je opterećenje pacijenta i sustava minimalno. U procesu liječenja pacijenti moraju imati pristup najsuvremenijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima. Iznimno je važna i daljnja digitalizacija, umrežavanje sustava i prikupljanje podataka za praćenje liječenja pacijenta.

Kakvu funkciju ima komunikacija u velikoj transformaciji sustava?

- Komunikacija je ključna za konačan uspjeh, od definiranja nove vizije zdravstva, njezina prihvaćanja i razumijevanja do provedbe koja će donositi potpuno nove obrasce djelovanja. U prvim rezultatima uživat ćemo tek za pet godina pa je iznimno važno da svi akteri, motivirani za nova učenja i suradnju, jednako razumiju konačan cilj.

Koji su preduvjeti na nivou države?

- Ulaganje u zdravlje građana trebamo promatrati kao investiciju, a ne kao trošak. Važan je širi društveni ugovor s jasno raspoređenim pravima, ulogama i odgovornostima svih uključenih strana - od pacijenata i struke do donositelja odluka, i to iznad bilo koje stranke i partikularnih interesa zbog kojih reforme u Hrvatskoj neslavno prolaze. Zdravlje građana doista nam jest kritični društveni resurs.

A kako tome može pridonijeti svaki pojedinac?

- Svatko od nas ima prava, ali i odgovornost. Veliki smo kritičari sustava, a ne vidimo i svoj dio odgovornosti kada stvari "zabole". Nedavno je profesor Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, istaknuo kako građani još nisu svjesni da je vjerojatnost obolijevanja od zloćudne bolesti mnogo veća nego dobitak na lutriji kojem se nadaju. Bio je to komentar u kontekstu slabog odaziva građana na preventivni program za kolorektalni karcinom. Zdravlje još nije dio našeg osnovnoškolskog obrazovanja niti kulture i načina života. Imamo loše životne navike, premalo se krećemo, nezdravo se hranimo, pušimo… Klinci danas kao i da nemaju šansu za neku drugu perspektivu. U Danskoj, koja nam je bila ovogodišnja zemlja-partner konferencije, ishodi liječenja od zloćudnih bolesti mnogo su bolji od onih u Hrvatskoj jer je svijest građana o tim bolestima na puno višoj razini. To je smjer u kojem i mi trebamo krenuti.