Željka Franulović, koja je sa svojim timom osmislila sve kostime prve i druge sezone popularne serije, govori o tome kako su stilski formirali i razvijali likove koje pratimo svaki ponedjeljak i utorak na Prvom programu HRT-a.
Sjećate li se jarko ružičaste haljine iz prve sezone "Dnevnika velikog Perice" u kojoj je Nada Žegar pratila glavnog junaka na televizijsko snimanje? Ili kostima Željke Šafranek kojim je toliko očarala komandira Karla Bulića da joj je pred svim njenim kolegicama rekao da je najljepša? Za sva ta modna ostvarenja zaslužna je glavna kostimografkinja serije Željka Franulović (57), zajedno s timom suradnika koji su se drugi put upustili u kreiranje i osmišljavanje likova koje pratimo svaki ponedjeljak i utorak na Prvom programu HRT-a. Od ove jeseni nastavnica na novoformiranom studiju Scenskog dizajna, usmjerenja Kostimografije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, ima više od 27 godina iskustva rada na terenu. Dobitnica je i dvije Zlatne arene za kostimografiju filmova "Snivaj, zlato moje" i "Nije kraj".
"Tijekom studija na Tekstilno - tehnološkom fakultetu u Zagrebu nisam razmišljala o profesiji kostimografkinje, na neki način je kostimografija izabrala mene - i zadržala sve ove godine. Zaista beskrajno uživam u ovom poslu. Suprug mi je jednom prilikom u šali rekao da od 24 sata u danu, 23 živim kostimografiju - i nije bio daleko od istine. Kad se bavite ovim poslom, od trenutka kad dobijete scenarij vi ste potpuno u tom svijetu fikcije zajedno sa svim likovima", govori Željka Franulović. Razvoj likova i njihove karakterne promjene u drugoj sezoni "Dnevnika velikog Perice" pružili su joj, kaže, slobodu da se poigra njihovim stilom. Perica Šafranek najviše je napredovao u svom scenskom stilu, promjenom krojeva smokinga i detaljima, a kostimografska ekipa lagano ga je uvela u modu 70-ih.
"U kostimografiji, psihološki pristup samom liku daje mogućnost poigrati se s karakterom te kroz odjeću pomoći ispričati i kostimografsku priču. Ovdje je naša priča retro i moderna, ozbiljna i duhovita, s naglašenom karakterizacijom likova. Ideja iz prve sezone "Dnevnika velikog Perice", da se povežu moda, dizajn i kostimografija, doživjela je veliki uspjeh. To smo nastavili i jos više podcrtali u drugoj sezoni", govori Željka Franulović.
Napravili su pravi mali hommage poznatim modnim kreatorima kao što su Hubert de Givenchy, Yves Saint Laureant, Paco Rabanne koji su se u jednom životnom trenutku upustili u kostimografiju.
"Moda kroz film stvara nezaboravne scene. Lik Nade Žegar u drugoj sezoni itekako se modno razvija i predstavljamo je kao modnu ikonu s kraja šezdesetih", govori Željka Franulović. Nije, doduše, otkrila u čemu će se Iva pojaviti na kraju sezone, ali garantira da će zadovoljiti svakog ljubitelja mode. Željka Konstanjšek, bivša supruga Perice Šafraneka, također se stilski mijenja. Njena poslovna ambicija se odražava i na način odijevanja. Što se tiče novog lika Mile Majher, koju tumači Lana Ujević Telenta, Željka Franulović opisuje je kao našu Marylin Monroe.
Zagrebačka kostimografkinja do sada je surađivala s cijelom lepezom redatelja, a s Vinkom Brešanom - koji je režirao "Dnevnik velikog Perice" - ima najdulji "radni staž".
"Mislim da nam je ovo šesta suradnja. Otkad ga znam tvrdi da se ne razumije u modu i da jedino što sebi sam kupuje su cipele. Ipak vrlo dobro zna procijeniti što želi, a što ne. Bira autore od povjerenja, prepusti im da rade ono u čemu su dobri i ako je rezultat karakter lika koji želi, onda smo svi zadovoljni. Na kraju svega to je najbitnije, jer znači da vizija uvijek postoji", zaključuje Željka Franulović koja je za Gloriju izdvojila ključne stavke vezane uz modu šezdesetih.
Odjeća kao izraz individualnosti
Krajem 1960-ih moda je doživjela revoluciju koja je u mnogim aspektima bila odgovor na društvene i kulturne promjene tog vremena. Ovaj period mode bio je dinamičan, raznolik i često kontradiktoran, miješajući različite stilove u svrhu izražavanja individualnosti i slobode.
Mini suknje i mod stil
Mini suknja, koju je popularizirala britanska dizajnerica Mary Quant sredinom 1960-ih, zadržala je svoju popularnost do kraja dekade. Postala je simbol mladenačke pobune protiv društvenih normi i konzervativnog odijevanja. Uz nju su se često nosile šarene čarape, takozvane go-go čizme (bijele, tupog oblika i niske potpetice) te kratke, strukturirane jakne i haljine A-kroja. Mod stil, koji je bio popularan među britanskom omladinom, donio je jednostavne, geometrijske linije, žive boje i smjele uzorke. Haljine s jednostavnim krojevima, u kombinaciji s geometrijskim printovima, bile su u skladu s modernističkom umjetnošću i arhitekturom tog vremena. Moda je postala mladenačka i bezbrižna, naglašavajući slobodu pokreta i eksperimentiranje s proporcijama.
Uniseks komadi
Krajem šezdesetih godina uniseks moda postala je sve popularnija, reflektirajući sve snažniji pokret za rodnu jednakost. I muškarci i žene počeli su nositi slične odjevne predmete - traperice, pulovere, majice i vojničke jakne. Trapez traperice posebno su se isticale kao univerzalni simbol slobode i casual stila. Također, u uniseks modu ušla je odjeća s niskim strukom i trapez krojem, što je naglašavalo komfor i slobodu kretanja. Tkanine poput trapera i baršuna dominirale su casual stilom, dok su ležerni krojevi omogućavali udobnost bez previše formalnosti. Što se tiče utjecaja mode na showbizz pozornicu, u tom periodu najčešće se pojavljuju smokinzi, šalovi, lanena odijela, sve što scenski može djelovati dominantno.
Utjecaj pop kulture
Filmske zvijezde, modeli i rock glazbenici postali su ključni trendseteri tog vremena. Poznate osobe poput Twiggy, Brigitte Bardot, Janis Joplin i Jima Morrisona utjecale su na modne izbore mlađe generacije, dok su filmovi, primjerice "Blow-Up", i festivali poput Woodstocka promovirali boemski, eksperimentalni i nekonvencionalni stil.
Umjetnost i dizajn
Pop art i op art pokreti, predvođeni umjetnicima poput Andyja Warhola i Bridget Riley, imali su snažan utjecaj na modnu industriju. Geometrijski uzorci, psihodelični printovi i kontrastne boje našli su svoj put u odjevne komade, prenoseći umjetnički izražaj u svakodnevnu modu. Moda krajem 1960-ih bila je odraz revolucionarnih promjena u društvu, kulturi i umjetnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....