Mentalno zdravlje: Poznata zagrebačka psihijatrica savjetuje kako se nositi sa strahom i tjeskobom

Ova jesen, tijekom koje nas vjerojatno očekuje povećan broj oboljelih od koronavirusa te suočavanje s nadolazećom ekonomskom krizom, mogla bi ostaviti traga na mentalno zdravlje psihički osjetljivijih osoba. U rizičnoj skupini su oni koji i inače imaju psihičke smetnje, potom ljudi koji su žešće pogođeni krizom (strahuju od gubitka posla ili su im smanjena primanja), ali i osobe s predispozicijama za razvoj komplikacija od koronavirusa, ljudi koji pate od raznih ovisnosti, koji su zbog posla svaki dan “na prvoj crti” - zdravstveni radnici, prodavači, ljekarnici... Svi oni mogu razviti jače ili blaže simptome anksioznosti i depresije, a ti poremećaji otežavaju svakodnevno funkcioniranje i narušavaju kvalitetu života.

- Simptome pojačanog stresa i tjeskobe prepoznat ćete po stalnom osjećaju zabrinutosti, strepnje, straha, nemira, po sniženom pragu tolerancije na frustraciju, po iritabilnosti, osjećaju nervoze ili konstantne podraženosti. Često dolazi do poremećaja sna i apetita, lupanja srca, probavnih smetnji, osjećaja otežanog disanja, pojačanog znojenja, drhtavice, osjećaja umora ili slabosti, teškoće koncentracije i zaboravljivosti. Povremeni doživljaj dijela tih simptoma je uobičajen i većina ljudi je doživjela takva iskustva, koja su prošla bez značajnijih posljedica. No, ako takvo stanje potraje ili je svojim intenzitetom za osobu neizdrživo, treba potražiti pomoć - naglašava psihijatrica Ivana Kekin, koja se svakodnevno suočava s takvim slučajevima u dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.

Kako ublažiti osjećaj tjeskobe

Za početak je važno obraćati pažnju na vlastito mentalno zdravlje. Bitno je prepoznati svoje osjećaje, razgovarati o njima s bliskim osobama, prihvatiti emocije i kada su neugodne. Važno je biti povezan s ljudima u koje imamo povjerenje, prepoznati što bi nam pomoglo u nekom trenutku i priuštiti si to. Često već razgovor, tjelesna blizina, šetnja ili malo vremena za sebe dovedu do poboljšanja mentalnog zdravlja.

Vedran Peteh / Cropix

Ivana Kekin svakodnevno se suočava s tjeskobnim osobama u dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb

- Postoji niz aktivnosti koje mogu smanjiti tjeskobu, no svatko treba individualno otkriti što mu odgovara. Vježbe disanja, meditacija, prakticiranje joge ili tjelovježbe, pa i obična šetnja po prirodi mogu pomoći u opuštanju i smanjenju tjeskobe. Važno je na vrijeme prepoznati napetost i pronaći vrijeme za opuštanje - ističe dr. Kekin, dodajući da postoje tri stvari koje anksiozne osobe pod stresom moraju izbjegavati.

Prva je prevelika izloženost informacijama.

Druga je izbjeći ponašanja koja kratkoročno donose olakšanje - poput pretjerane konzumacije alkohola i cigareta - jer dugoročno vode u dublje smetnje i eventualne psihičke i fizičke bolesti.

Treća je - izbjeći osamljivanje. Unatoč tomu što nam se možda u situacijama visoke napetosti i sniženog raspoloženja čini da nemamo kapaciteta za kontakte, važno je uložiti trud i očuvati veze s bliskim ljudima.

Kako razgovarati s anksioznom osobom

Mnoge muči što reći osobi pod stresom kad se uzruja ili postane apatična i katastrofična? Kako tada razgovarati s njom?

- Ako je riječ o kratkoročnoj krizi, obično je dovoljno pokazati suosjećanje, poslušati što osoba misli, kako se osjeća i od čega strahuje. U stanju visoke anksioznosti i podraženosti, generalno nismo u stanju čuti i primijeniti racionalne savjete pa se ne treba koncentrirati na njih. A ako je riječ o trajnijem stanju, osobu treba potaknuti da potraži stručnu pomoć. Općenito, u teškim i izazovnim vremenima još je važnije nego inače svjesno ulagati trud u ljubaznost i lijepo ophođenje te razumijevanje i poštivanje tuđih osjećaja, različitih reakcija i perspektiva - ističe dr. Kekin.

Utjecaj vjere na mentalno zdravlje

Postoji niz studija koje pokazuju da i religioznost u nekim slučajevima ima povoljne efekte na mentalno zdravlje. One su pokazale da vjernicima koristi potpora religijskih grupa i zajednica, kao i da dio vjernika u vjeri pronalazi smisao te objašnjenje za negativne i zastrašujuće događaje, što im olakšava nošenje s njima. No, ako nas naša religijska uvjerenja vode ka pasivnom suočavanju - uvjerenju da ništa ne mogu jer je sve ionako u Božjim rukama, zbog čega izbjegavaju aktivno suočavanje s problemima - to može imati negativan učinak na mentalno zdravlje.

Vedran Peteh / Cropix

Savjeti psihijatrice Kekin za ublažavanje osjećaja tjeskobe

Kako se riješiti uznemirujućih misli

Jedan od klasičnih simptoma koji se javljaju u stanju napetosti i tjeskobe su nefunkcionalne (uznemirujuće) misli, a one uvelike utječu na to kako ćemo se osjećati i ponašati.

- Primjerice, ako nas vijesti o pandemiji uznemiravaju i čine napetima, moguće je da se pojavi misao: “Evo, sve je više zaraženih, sasvim sigurno ću se i ja zaraziti i završiti s komplikacijama”. Ako takvu misao prihvati kao istinu, osoba će lako skliznuti u spiralu tjeskobe, gdje misli podižu napetost koja uzrokuje daljnji roj nefunkcionalnih misli. Za početak, potrebno je prepoznati takvu misao. Dakle, kada osjetimo da nam raste tjeskoba, vrijedi provjeriti što mislimo i je li ta uznemirujuća misao zaista točna. Nakon identifikacije negativne misli, potrebno je razmotriti i druge moguće alternative. U navedenom primjeru dobro je sjetiti se da vlastitim ponašanjem možemo zaštititi i sebe i druge te da čak i u slučaju zaraze Covidom imamo jako velike šanse da bolest ima blagi klinički tijek. Treba se zapitati što bismo poručili prijatelju u toj situaciji te se pokušati koncentrirati na misli koje su provjerljive, koncentrirane na sadašnjost i pomažu da se smirimo - objašnjava dr. Kekin, dodajući da na očuvanje mentalne stabilnosti bitno utječu zdrava prehrana, dobar san i redovita tjelovježba. To su navike koje će itekako pomoći održavanju mentalnog zdravlja u nesigurnim vremenima.

Savjeti za dobar san

Ako nesanica potraje te počne utjecati na dnevno funkcioniranje, potrebno je uvesti neke promjene u rutinu. Treba se držati pravila da se u krevet liježe svakodnevno u isto vrijeme, da je buđenje približno u isto vrijeme te da se krevet koristi isključivo za spavanje. Prije spavanja treba izbjegavati korištenje stimulansa - alkohola, kofeina i nikotina. Važno je reducirati izloženost ekranima te ih zamijeniti slušanjem radija ili čitanjem. Nije dobro baviti se fizičkom aktivnošću i jesti teške obroke netom pred spavanje. Temperaturu u spavaćoj sobi treba održavati ugodnom, obično hladnijom nego što je tijekom dana u sobi u kojoj se boravi. Izbjegavati drijemanje tijekom dana. Ako ipak ne možete zaspati, bolje je da ustanete, popijete čaj ili čitate, dok vam se ne prispava. Iščekivanje sna samo ga dodatno odgađa.

Pročitajte i:

Povratak u svakodnevnicu u punom sjaju: donosimo savjete kako ojačati imunitet i zablistati

Strah i stigma: problemi koji nas vode do zaključka kako bi 'najbolje bilo da nas nema', a nije tako

Mlada glumica prvi put o godinama patnje: 'Gladovala sam, iscrpljivala se, izgubila mjesečnicu'