Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije i transfobije

LGBTQIA+

Obilježen Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije i transfobije

Čak 64 % pripadnika LGBTQIA+ zajednice doživjelo je neki oblik nasilja na temelju spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Klinika Sveti Ivan omogućila je educiranje stručne zajednice o važnosti podrške mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba i o promicanju ljudskih prava LGBTQIA+ zajednice.

Čak 64 % pripadnika LGBTQIA+ zajednice doživjelo je neki oblik nasilja na temelju spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Klinika Sveti Ivan omogućila je educiranje stručne zajednice o važnosti podrške mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba i o promicanju ljudskih prava LGBTQIA+ zajednice.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije Klinka za psihijatriju Sveti Ivan organizirala je Dane otvorenih vrata pod nazivom „Bolnica Otvorena JEdnakima“. Prigodnim edukativnim programom naglasit će se važnost brige za mentalnim zdravljem osoba iz LGBTQIA+ zajednice koji su zbog svoje seksulane orijentacije ili rodnog identiteta vrlo često izloženi većem izvoru stresa.

Dani otvorenih vrata ujedno su i prilika za predstavljanje rada Programa zaštite mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan pod nazivom BOJE (Bolnica Otvorena JEdnakima) koji je započeo s radom u listopadu 2023. godine. Riječ je o sveobuhvatnom programu koji uključuje s jedne strane rad s korisnicima odnosno osnaživanju njihovog mentalnog zdravlja, ali istovremeno radi i na edukaciji zdravstvenih radnika te senzibilizaciji cijelog društva o važnosti prihvaćanja i razumijevanja LGBTQIA+ osoba.

image

Međunarodni dan protiv homofobije, bifobije i transfobije

„Pokrenuli smo Program BOJE iz razloga što su LGBTQIA+ osobe u Hrvatskoj, kao i u svijetu, izložene predrasudama, stigmatizaciji, diskriminaciji, a nažalost često i direktnom nasilju koje se karakterizira kao zločin iz mržnje. Okruženje u kojem oni žive kroz različite mehanizme stvara i akumulira izvore stresa s kojima se te osobe kontinuirano susreću. Osim uobičajenih izvora stresa, pripadnici manjinskih skupina, kao što je LGBTQIA+ zajednica, tijekom života nose se i sa specifičnim izvorima stresa, tzv. manjinskim stresom jer se ne osjećaju slobodno izraziti svoju seksualnu orijentaciju i identitet, što posljedično utječe negativno na njihovo samopoštovanje i mentalno zdravlje u cjelini“, istaknula je Jadranka Hubler, dr. med., spec. psihijatrije i voditeljica Programa BOJE.

„Također, važno je naglasiti nedostatak sustavne javnozdravstvene podrške mentalnom zdravlju LGBTIQ+ osoba. Imajući u vidu da najveći dio tereta podrške mentalnom zdravlju nose organizacije civilnog društva te da ne postoji sustavna podrška mentalnom zdravlju LGBTQIA+ osoba u Gradu Zagrebu, ali i u Hrvatskoj. Upravo je zato Program zaštite mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan jedinstven i važan“, nadodala je doc. prim. dr. sc. Majda Grah, dr. med. spec. psihijatrije i zamjenica ravnatelja Klinike za psihijatriju Sv. Ivan.

image

Ivana Kekin, Jadranka Hubler, Mirela Sentija Knezevic. Visnja Ljubicic i Majda Grah

„Ove godine obilježavamo 20 godina Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, tranfobije i bifobije; a u Hrvatskoj ovaj dan službeno obilježavamo od 2011. godina te zajedno pozivamo na empatiju, razumijevanje i inkuluzivnost što posljedično dovodi do promijene stavova prema pozitivnom ishodu. Svi zajedno moramo mijenjati naše društvo i na jednak način u njega uključivati sve osobe, bez obzira na njihovu sponu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koju drugu različitost. Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana je – neka nitko ne ostane po strani – stoga poziva sve na inkluzivnost, razumijevanje i poštovanje“, istaknula je Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

image

Voditeljica Ida Prester

„Nažalost političke borbe se često šire preko tuđih tijela, bilo da su to žene, osobe drugačije boje kože ili LGBTQIA+ osobe – tome se moram jasno suprotstaviti. Struka i znanost nisu u lišeni takvih situacija, i ne smijemo zaboraviti da i među nama ima onih koji posjeduju različite predrasude. Baš zato, u svaku odluku moramo ugraditi kriterij – donose li naši postupci stvaranju veće empatije, sućuti i razumijevanja. Ako je odgovor pozitivan, znamo da smo na pravom putu. Upravo takvo mjesto je Klinika za psihijatriju Sveti Ivan koje je predvodnik mnogih pozitivnih promjena i programa, među kojima je je program BOJE za potporu mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba“, izjavila je Ivana Kekin, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba.

Nasilje i diskriminacija – podaci istraživanja

Istraživanja o problematici nasilja i diskriminacije kod LGBTQIA+ osoba provođena su od strane Europskih organizacija, a u Hrvatskoj ih provode organizacije civilnog društva – Lori, Zagreb Pride, Dugine obitelji. Nažalost, podaci prije deset godina u usporedbi s ovim današnjima i dalje su poražavajući. Prema istraživanju Zagreb Pridea iz 2013. godine na 690 sudionika, njih 60,4 % izjavilo je da su barem jednom doživjeli psihičko zlostavljanje na temelju njihove seksualne orijentacije, 17,1 % neki oblik fizičkog nasilja, a 38,3 % neki oblik seksualnog nasilja. Psihičko nasilje na temelju spolnog/rodnog identiteta doživjelo je 33,2 % sudionika, fizičko nasilje 8,1 % te seksualno nasilje 19,3 %. Ukupno 29,92 % sudionika izjavilo je da često ili uvijek prilagođavaju svoje ponašanje ovisno o tome jesu li na LGBTQIA+ prepoznatljivom mjestu ili na nekom drugačijem mjestu.

image

Jadranka Hubler

Slične podatke vidimo i u Izvještaju Zagreb Pridea o stanju ljudskih prava LGBTQIA+ osoba u Republici Hrvatskoj za period od 2018. do 2022. godine – čak 64 % sudionika izjavilo je da je doživjelo neki oblik nasilja na temelju spolne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja, 36 % sudionika zbog straha od diskriminacije ili nasilja gotovo uvijek prilagođava svoje ponašanje. Prema velikom istraživanju o iskustvima i potrebama mladih LGBTQIA+ osoba u Hrvatskoj provedenom 2022. u suradnji Udruge Dugine obitelji i Lezbijske organizacije Rijeka “LORI” čak 79 % sudionika ne otkriva svoj LGBTQIA+ identitet zdravstvenim djelatnicima ili stručnim suradnicima u školi/na fakultetu. Navedeni podaci ukazuju kako su programi poput BOJA iznimno važni i potrebni kako bi se smanjio manjinski stres i osigurala potrebna podrška kada je u pitanju mentalno zdravlje.

Osvrt na terapijsko iskustvo i rad s korisnicima Programa BOJE

Od listopada 2023. godine u Program zaštite mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba (BOJE) javilo se i zatražilo pomoć ukupno 40 osoba. Osobe su bile upućene od strane drugih liječnika i organizacija civilnog društva koji su prepoznali manjinski stres. Riječ je ponajviše o mlađim punoljetnim osobama iz Zagreba, a kao glavni razlog traženja stručne pomoći su poteškoće nošenja s tzv. manjinskim stresom koji je posljedica odnosa društvene sredine vezano uz pitanje njihove seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta i izražavanja.

image

Jadranka Hubler i Majda Grah i tim Programa BOJE

Svi pripadnici LGBTQIA+ zajednice koji smatraju da bi im Program BOJE mogao pomoći, slobodno se mogu javiti putem maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonskog broja: 01 3430102 kako bi dogovorili savjetovanje, preglede, psihoterapiju ili sudjelovanje u tromjesečnom terapijskom programu.

Linker
05. studeni 2024 01:51