Početkom listopada objavljena je knjiga "Melania" kojom kritika nije oduševljena, ali uz mnogo dobro poznatih stvari, otkriva i neke koje su se teško mogle povezati sa suprugom Donalda Trumpa.
Sigurno vam nije moglo promaknuti da je početkom prošlog listopada objavljena knjiga "Melania", memoari koje potpisuje bivša, a i od danas znamo - i buduća prva dama SAD-a, no, čini se kako i nakon autobiografije ona ostaje prilična nepoznanica. U najavi za svoje memoare opisuje knjigu kao "duboko osobno i reflektivno“ djelo kojim želi ispraviti netočnosti koje su, prema njezinim riječima, mainstream mediji plasirali o njoj - o njezinim postupcima, namjerama i karakteru.
U uvodnom dijelu knjige piše: "Kao privatna osoba koja je često bila predmet javne analize i krivog prikazivanja, osjećam odgovornost ispraviti te netočnosti i pružiti stvarni prikaz svojih iskustava.“ Unatoč tom obećanju da će otkriti "ženu iza javne persone," memoare je kritika ocijenila kao jedno od najpovršnijih djela o nečijem životu koja tako malo otkrivaju o osobi.
Melania Trump piše o onom što je već svima dobro poznato - da je rođena 1970. u Sloveniji, da joj je majka bila krojačica, a otac poduzetnik u autoindustriji, da ima stariju sestru Ines i da je živjela idilično djetinjstvo u gradiću Sevnica, ljetovala u prekrasnoj Dalmaciji i skijala u Alpama. Karijeru modela započela je kao tinejdžerica u Italiji i Francuskoj, a u 26. godini preselila se u New York kako bi nastavila karijeru gdje je 1998. upoznala Donalda Trumpa u noćnom klubu. Vjenčali su se 2005. i godinu dana kasnije dobili sina Barrona. U desetljeću koje je uslijedilo, prije Trumpova ulaska u politiku, bila je posvećena majčinstvu, prodavala je liniju nakita i razvijala proizvode za njegu kože. Kasnije, kad je Trump postao predsjednik, preselila se Bijelu kuću te svjedočila razdoblju značajnih događaja, uključujući pandemiju COVID-19, pobunu 6. siječnja i prvi pokušaj atentata na Trumpa. Neke svima važne događaje dobro poznate javnosti, poput, recimo, suđenja sa Stormy Daniels, u autobiografiji je preskočila iako bi bilo zanimljivo doznati kako je ona to doživjela.
Memoari pružaju uvid u Melanijin život, ali prema nekim kritičarima, očekivanja o dubljem otkrivanju njezine osobe nisu u potpunosti ispunjena. Ona piše kako voli posjećivati muzeje u svakom gradu u koji posjeti, kako New York doživljava kao živahno i sofisticirano mjesto te da je iskustvo majčinstva bilo "proces učenja.” O svojoj karijeri piše kao za motivacijski "quote" na Instagramu i nabacuje fraze poput: "Put do uspjeha nije uvijek lagan, ali s odlučnošću i hrabrošću možete ostvariti svoje snove.“
Ne zadire dublje ni u političku sferu pa ocjenjuje predsjednički mandat svog supruga kao "izvanredan napredak“ za zemlju,. Medije i "duboku državu“ spominje samo u kontekstu njihovih pokušaja da okaljaju njezinu obitelj zbog političkih razloga, a kao svoj politički doprinos izdvaja svoje napore za dobrobit djece, pišući kako je pokušala potaknuti Trumpa da prekine politiku razdvajanja obitelji na granici.
Također je objasnila skandal koji je izbio nakon što je 2018. sa suprugom stigla na granicu s Meksikom i obišla centar za djecu imigranata noseći jaknu s natpisom "I REALLY DON’T CARE" (Zaista me nije briga). Ta poruka je bila upućena medijima, tvrdi Melania, a ne djeci migrantima.
Također pokušava demantirati napise nekih medija da joj je otac bio komunist pa se prisjetila upada Udbe u njihovu kuću zbog "sumnjivog načina" života njenog oca. "Njegova pripadnost Komunističkoj partiji bila je obavezna budući da je stranka uvela automatsku mjesečnu članarinu s dijela njegove plaće", piše i dodaje kako njezini roditelji nisu bili naročito politički aktivni iako su preživjeli značajne političke događaje te kako se ona osjećala više povezana sa susjedima u Italiji ili Austriji nego s komunističkim zemljama u istočnoj Europi.
Ono što je mnoge iznenadilo, o čemu progovara u svojoj knjizi, a zatim i videu koji je u jeku Trumpove kampanje objavljen na društvenim mrežama, je njezino zalaganje za pravo žene na pobačaj, dok njen suprug podržava pravo američkih saveznih država da ograniče kasniji prekid trudnoće.
“Ograničiti pravo žene da odluči okončati neželjenu trudnoću je isto što i oduzeti joj kontrolu nad vlastitim tijelom. To uvjerenje imam tokom cijelog svog odraslog života”, napisala je u memoarima, a kad su je u intervjuu na Fox Newsu početkom listopada pitali kako je njezin suprug reagirao kada je to objavila, rekla je: "On je znao moj stav od dana kada smo se upoznali, a ja vjerujem u individualnu slobodu. Želim odlučiti što ću učiniti sa svojim tijelom i ne želim da se vlada miješa u moje osobne odluke. Smatram da je to vrlo važno, i kao što sam napisala u knjizi, gdje je to detaljno objašnjeno u poglavlju ‘Što znači moje tijelo, moj izbor?‘, tajming i ograničenja su iznimno važni. Potičem ljude da to pročitaju jer živimo u svijetu u kojem svatko treba imati osobnu slobodu.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....