Čak 51 posto građana baca ostatke hrane, a većina proizvođača hrane smatra da građane treba educirati da ne bacaju hranu koja je još uvijek jestiva.
Čak 51 posto građana baca ostatke pripremljenih obroka, pokazalo je istraživanje o navikama hrvatskih kućanstava koje je za Dukat provela agencija Improve. S obzirom na to da 44 posto građana odlučuje baciti hranu jer su na nju zaboravili, a 51 posto jer se hrana pokvarila, jasno je da Hrvatska stoji pred značajnim izazovom kad je riječ o smanjenju otpada od hrane u kućanstvima.
Vezano uz mlijeko i mliječne proizvode, istraživanje je pokazalo kako ih baca 23 posto ispitanika, a gotovo jednak broj ispitanika (25 posto) pogrešno smatra da se niti jedan mliječni proizvod kojemu je istekao naznačeni rok ne bi trebao konzumirati. Provedeno istraživanje pokazalo je i kako građani nedovoljno dobro prepoznaju razliku između oznaka "Najbolje upotrijebiti do" i "Upotrijebiti do". Naime, njih svega 40 posto jasno razumije značenje ovih dviju oznaka hrane.
Projekt Hrana se ne baca kao logični nastavak na putu održivog poslovanja tvrtke
Ususret Međunarodnom danu svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji se obilježava 29. rujna, Dukat je iznio rezultate ovog istraživanja kao uvod u predstavljanje društveno odgovornog projekta "Hrana se ne baca" kojim se nadovezuje na aktivnosti koje već provodi s ciljem smanjenja otpada od hrane. Naime, zagrebačka mljekara Dukat najveći je donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji koja hranu sustavno donira od 2015. godine i tako potrebitim građanima diljem zemlje osigurava milijun mliječnih obroka godišnje.
Kroz svoju diskontnu maloprodajnu mrežu Dukat omogućuje kupnju proizvoda s kraćim rokom trajanja po značajno sniženim cijenama, čime također utječe na smanjenje otpada od hrane. Nadalje, početkom godine Dukat je pristupio Dobrovoljnom sporazumu o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane koji je iniciralo Ministarstvo poljoprivrede.
Institucije, prehrambena industrija, edukatori i chefovi su složni, građane treba na sustavan način osvještavati o negativnom utjecaju bacanja hrane na okoliš, klimatske promjene, biološku raznolikost i održivost poljoprivrede i proizvodnje hrane. Predstavljanje rezultata istraživanja i projekta Hrana se ne baca bilo je idealna prilika za panel-raspravu „Imaju li današnji potrošači razvijenu svijest o odgovornom postupanju s hranom i kako institucije i tvrtke mogu pomoći u edukaciji?“ na kojoj su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, direktor Dukata Zoran Ković, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović Filipović i Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin i zagovornik zero food waste koncepta kulinarstva.
"Iako je Hrvatska relativno dobra po količini bačene hrane u EU, od nas je po tom pitanju bolja samo Slovenija, u segmentu kućanstva situacija je nešto drugačija. Naime, hrvatska kućanstva u stvaranju otpada od hrane na razini zemlje sudjeluju s čak 76 posto, dok kućanstva na razini EU stvaraju 53 posto ukupnog otpada od hrane. Upravo stoga smo projekt usredotočili na segment kućanstva i njime dajemo praktična znanja i rješenja kako da kao pojedinci i društvo postanemo odgovorniji prema hrani i planetu", izjavio je Zoran Ković, direktor Dukata.
Zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan istaknula je da se vide pomaci po pitanju doniranja hrane te da tome zasigurno doprinosi ukidanje poreza koji se obračunavao na donacije. "Iako me veseli činjenica da smo na 25 posto više donirane hrane u 2022. nego u godini prije, kad je riječ o doniranju imamo još mnogo prostora i svi trebamo osvijestiti da je upravo doniranje hrane ono što uvelike utječe na smanjenje bacanja", tvrdi Borzan te ističe planiranje obroka kao najbolji savjet kojega se svi već dana mogu početi pridržavati i vrlo brzo vidjeti pozitivne pomake u vlastitom kućanstvu.
O inicijativama Vlade koje za cilj imaju doprijeti smanjenju bacanja hrane govorio je Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. "Svjesni toga da se svi trebamo zajedno uključiti jer jedino tako možemo značajno utjecati na ovaj problem i osvijestiti građane, nedavno smo inicirali potpisivanje Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. Izuzetno mi je drago što mogu reći da su potpisnici, između ostalih, velike prehrambene tvrtke i trgovački lanci koji mogu uvesti značajne promjene u vlastitim redovima te na taj način utjecati i na smanjenje otpada koji nastaje u kućanstvima. Cilj nam je smanjiti otpad od hrane u Republici Hrvatskoj za 30 posto do 2028. godine", ističe Tušek.
Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin osvrnuo se na to što chefovi i restorani mogu učiniti da manje hrane bacaju, pogotovo imajući na umu činjenicu kako u njegovim restoranima čak 50 posto otpada od hrane dolazi s tanjura, odnosno od hrane koju gosti restorana ostave. "Ovo kao vlasnici restorana možemo pokušati riješiti na vrlo jednostavan način, tako da uvedemo velike i male porcije. Dodatno, smanjiti način posluživanja po principu tzv. švedskog stola jer nakon toga najviše hrane odlazi u otpad. Davno su Francuzi i tome doskočili i to posluživanjem malih tanjura u koje su gosti uzimali hranu, pa preporučujem da ponovno uvedemo tu praksu", istaknuo je Medak.
Tanja Popović Filipović govorila je o tome kako educirati građane i savjetovati ih da bacaju manje te istaknula da je izuzetno više truda potrebno kako bi se promijenile navike odraslih ljudi nego počele usađivati dobre navike kod mladih. "Na mladima svijet ostaje, moramo se na poseban način posvetiti njihovoj edukaciji o ovoj problematici, oni su nova generacija koja drugačije promišlja o održivosti i mogu izuzetno povoljno utjecati na promjenu navika svojih roditelja, stoga je važno da njima prilagodimo način komunikacije o ovom izazovu", zaključila je Popović Filipović.
Istoimena edukativna platforma projekta središnje je mjesto dijeljenja znanja s građanima. Projekt "Hrana se ne baca" obuhvaća niz aktivnosti poput edukativnih radionica za javnost i zaposlenike Dukata, interaktivnih kvizova za djecu i odrasle i suradnje sa školama diljem zemlje, a središnje mjesto dijeljenja znanja i komunikacije s građanima jest mrežna stranica. Dukat je najavio i za javnost otvorene projekcije višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma „Just eat it – a food waste story“ koji se bavi problemom prekomjernog bacanja hrane i preispituje ponašanja suvremenog društva. Projekcije ovog poučnog i istovremeno šokantnog dokumentarce kreću u studenome jer se u blagdanskom razdoblju nerijetko generira značajno više otpada od hrane u odnosu na ostatak godine.
Projekt su podržali Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te gradovi u kojima se nalaze Dukatove tvornice, Bjelovar i Karlovac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....