Nitko ne može osporiti originalnost i genijalnost Karla Lagerfelda u svijetu mode, a detalje iz svijeta njemačkog dizajnera donosi nova serija ‘Becoming Karl Lagerfeld‘ koja se uskoro počinje prikazivati na kanalu Disney+.
I pet godina nakon smrti Karl Lagerfeld i sve što je vezano uz njegov lik i djelo intrigiraju javnost. Otkako je u veljači 2019. nenadano otišao s ovog svijeta, propustivši ovacije koje su popratile njegovu posljednju couture reviju što ju je napravio za modnu kuću Chanel, u medijima svako toliko osvane nova priča koja otkriva razne zanimljive - da ne kažemo bizarne - detalje iz njegova života. U proljeće 2020. svijet je brujao o borbi za njegovu ostavštinu, dvjestotinjak milijuna eura vrijednu imovinu koju je Lagerfeld oporučno ostavio četvorici zgodnih muškaraca, jednoj domaćici, jednoj menadžerici, jednom djetetu i - jednoj mački. Danas je pak u fokusu serija "Becoming Karl Lagerfeld", koja se 7. lipnja počinje prikazivati na kanalu Disney+ uz najavu da će ponuditi "gledateljima intimni uvid u život čovjeka čije su inovacije oblikovale povijest modne industrije". Glavnu ulogu ima njemačko španjolski glumac Daniel Brühl, koji utjelovljuje Lagerfelda od njegove 38. godine, dakle od početka uspona karijere pa do vrhunca slave.
Očito, sve što se događalo prije toga autori serije nisu smatrali dovoljno televizičnim, no neosporno je da je obiteljsko porijeklo znatno utjecalo na mnogo toga što je radio i kako se predstavljao. Naime, rođen je kao Karl Otto Lagerfeldt (s ‘t‘ na kraju) u Hamburgu 10. rujna 1933. Otac Otto bio je uspješan biznismen i poliglot koji je govorio devet jezika, iz obitelji koja se generacijama bavila trgovinom, a majka Elisabeth bila je pak iz relativno skromne obitelji iz Berlina te je radila kao prodavačica donjeg rublja kad su se upoznali. Kad je postao poznat, Karl Lagerfeld uporno je krivotvorio detalje iz svog života: primjerice, tvrdio je da je rođen 1938., da mu je majka "Elisabeth od Germanije" te da se za njegova oca, švedskog grofa, udala u haljini Vionnet. Iako mu je djetinjstvo prolazilo u olovnim godinama u osvit Drugog svjetskog rata, a pubertet ga je pogodio baš u vrijeme savezničkih bombardiranja Hamburga i drugih velikih njemačkih gradova, njegova obitelj taj je period proživjela relativno zaštićeno. Otac je bio član nacističke stranke, pa su i svi njegovu poslovni interesi - kao vlasnika tvrtke za proizvodnju i preradu mlijeka - bili osigurani. Karl je obožavao majku, ali nije bio osobito vezan za dvije starije sestre - Marthu Christiane i Theodoru, koja je rođena u očevu prvom braku. Kao dijete pokazivao je veliko zanimanje za likovnu umjetnost i radije je odlazio u muzej Kunsthalle Hamburg nego u školu. Kad mu je bilo 14 godina, dakle 1947., cijela obitelj preselila se u Pariz, a njega su upisali u Lycée Montaigne kako bi studirao crtanje i povijest. I nije dugo prošlo prije nego što je otkrio modu.
Kao 21-godišnjak osvojio je nagradu Internacionalnog sekretarijata za vunu u kategoriji kaputa, a njegov najveći životni rival u poslu i ljubavi, Yves Saint Laurent, dobio je iste godine nagradu za svoju haljinu. Obojica su bili opsjednuti sobom, izrazito privlačni gay muškarci i neprestano su se borili za dominaciju na raskalašenim pariškim tulumima šezdesetih i sedamdesetih. Lagerfeld je još pedesetih počeo raditi za Pierrea Balmaina, a potom za Jeana Patoua. Još nije odlučeno tko je prvi smislio koncept pret-a-portera, već gotovih dizajnerskih kolekcija - Lagerfeld dok je radio za Chloe ili ipak deset godina kasnije Yves Saint Laurent s vlastitom kolekcijom Rive Gauche.
Sredinom 80-ih uskrsnuo je umorni Chanel shvativši da ne smije kopirati Coco, "već napraviti ono što bi ona sama danas radila". Dizajnirao je za djevojke kakva je bila Gabrielle Chanel - neovisne, slobodne, moderne. Umjesto kostimića, ponudio im je lance, kožu i bajkerske čizme. Reinterpretirao je sve ključne komade, Chanel jaknu, malu crnu haljinu, dragocjene tvidove, cipele u dvije boje, proštepane torbice i bižuteriju. Osim toga, sam je fotografirao reklamne kampanje, birao miljenice među manekenkama, uglavnom najmršavije. Kad je Chanel, jedini preostali veliki modni brend koji nije dio globalne korporacije, s njim na čelu postao itekako dohodovan, Lagerfeld je počeo kreirati i nevjerojatno raskošne scenografije za revije u pariškoj galeriji Grand Palais. Jednom je napravio raketu s logom CC, drugi put reprodukciju Eiffelova tornja, samoposluživanje s isključivo Chanelovim proizvodima, pravu plažu s pijeskom i morem. Jednom je čak dovukao santu leda sa sjevera, a zamislio je i putujući Chanelov "cirkus" s predsezonskim revijama pa je gostovao, među ostalim, na Kubi i u Seulu. U vrijeme kad se kreativni direktori velikih pariških modnih kuća neprestano smjenjuju kao na vrtuljku i teško je pohvatati tko stoji iza koje kolekcije, Lagerfeld je bio jedina konstanta, jedini dizajner koji se nije žalio na nesmiljeni modni tempo, na šest kolekcija godišnje za Chanel, uz kolekcije za brend pod vlastitim imenom i za talijanski Fendi. Volio je šokirati i tvrdio da uživa samo u radu, ali i u svojoj mački Choupette, kojom bi se rado oženio - kad bi to bilo dopušteno. Na pitanje jednog novinara koju bi od novih mladih pariških kreatorskih zvijezda poveo sa sobom na pusti otok, prvo je izbjegavao odgovor, a potom dometnuo drsko kao što je često činio: "Ipak bih izabrao smrt".
A smrt ga je zatekla u Parizu, u kojem su mu na vrhuncu slave nadjenuli nadimak Kaiser - što zbog njegova pruskog podrijetla, što zbog dominantne uloge u svijetu mode. Francuski mediji, poznati po diskreciji, nisu objavili od čega je umro, engleski su spekulirali o raku gušterače, no znalo se samo jedno - da je u bolnici u Parizu bio samo jedan dan.
O njegovu privatnom životu nije se mnogo znalo - osim informacija koje je on pažljivo filtrirao prema medijima. Tvrdio je tako da nikad nije pio, drogirao se i da nije bio promiskuitetan. Štoviše, izjavio je da ljubav svog života - s francuskim aristokratom Jacquesom de Bascherom - nikad nije realizirao fizički. Vjerojatno je to istina, jer je za 30 godina nadživio Baschera, kojeg je platonski volio od ranih sedamdesetih sve do njegove smrti od AIDS-a prije trideset godina.
Lagerfeld je tvrdio da je nakon Bascherove smrti živio monaški, posvećen modi, umjetnosti i svojim imanjima, oko kojih su se sporili njegovi "najmiliji". Sukob je zakuhao francuski maneken Baptiste Giabiconi nakon što se u medijima počeo predstavljati kao Lagerfeldov duhovni sin i prvi među nasljednicima. Giabiconi, nekoć zaštitno lice Fendija i Chanela, crtama lica podsjeća na Lagerfelda u mladosti i vjerojatno je zato 2008. privukao pažnju slavnog kreatora. Upoznali su se, navodno, na jednom razgolićenom modnom sessionu i ostali nerazdvojni sve do dizajnerove smrti, nakon koje je izjavio da su imali "odnos poput oca i sina, jer su Karla ionako više zanimali okusni pupoljci nego seks". Bivši boksač Sébastien Jondeau, Lagerfeldov vozač i tjelohranitelj, tvrdio je pak da su se Karl i Baptiste udaljili koju godinu prije dizajnerove smrti. On je od 1997. bio njegova Katica za sve, smatrao se njegovim sinom te da bi mu zbog njihove bliskosti i srodnosti duša trebao pripasti lavovski dio pokojnikove imovine. Na pozamašan dio bogatog kolača polagala je pravo i Lagerfeldova domaćica Françoise Caçote, koju je uvrstio u oporuku pod uvjetom da nastavi tetošiti njegovu ljubljenu birmansku mačku.
Karl je obožavao Choupette, koja danas ima trinaest godina i najbogatija je mačka na svijetu: otvorio joj je profile na društvenim mrežama, fotografirao je za modne magazine, po njoj nazvao liniju make-up proizvoda, posvetio joj seriju torbi i u svoje kolekcije uvrstio novu boju "Choupette blue", nadahnut safirnim plavetnilom njenih očiju. Kako joj je rasla popularnost, rasli su i prihodi brendiranog imidža Lagerfeldove mačke: godišnje je zarađivala i po tri milijuna eura te imala vlastiti bankovni račun. Novac je, dakako, nije zanimao, više je voljela krokete od srdela s maslinama, mrkvicom i timijanom. Novac joj nije ni trebao jer je uz svog gazdu ionako živjela kao sultanija. Danonoćno su je dvorili osobni veterinar, tjelohranitelj, kuhar, asistent za medije i dvije dadilje, uključujući gospođu Caçote. Privatnim je zrakoplovima putovala s Lagerfeldom, koji je za nju dizajnirao Louis Vuitton putnu torbu te Goyard kovčežić za njezine srebrne zdjelice i četke.
Lagerfeld u oporuci nije zaboravio ni britanskog manekena Jakea Daviesa (39), s kojim je dugo, često i rado surađivao, a očito je prema njemu gajio i neke dublje osjećaje. Ti osjećaji nisu bili ekskluzivni, ali su posljednjih desetak godina Lagerfeldova života bili ograničeni na četvoricu povlaštenih miljenika: Jondeaua, Daviesa, Giabiconija i američkog manekena Brada Kroeniga (41). Karla su njegovi zgodni dečki (mrzio je ružne ljude) svuda pratili u stopu, od revija po cijelom svijetu do ljetovanja u St. Tropezu, i bili su neizostavan dodatak njegovu provokativnom imidžu, a on je diktirao njihov imidž: odjeću, obuću, frizure, satove, nakit… Volio je da izgledaju šik i nije štedio kako bi ih oblikovao po svom ukusu. Također ih je volio fotografirati u erotskim pozama. - Oni su mi kao obitelj, poput sinova, ali bez neugodnosti kakve mogu izazvati pravi sinovi - govorio je Lagerfeld. - Oni su moj izbor, ne obveza. Imam sestru u Americi koju nisam vidio 40 godina. Njezina djeca nikad mi nisu poslala ni čestitku za Božić.
Krvne srodnike nije ni spomenuo u oporuci, ali je među svoje nasljednike uvrstio i Brada Kroeniga te svoje kumče, Kroenigova sina Hudsona, koji je od svoje druge godine nastupao na Chanelovim revijama i od kuma Karla uvijek primao bogate darove. Posljednja osoba navedena u posljednjoj volji Karla Velikog je Caroline Lebar, direktorica brenda Lagerfeld. Besprijekorno su surađivali više od 30 godina i nije ju zaboravio ni kad je umirao od raka gušterače. Ipak, do dandanas nije riješeno pitanje raspodjele Lagerfeldove ostavštine. Međusobni sporovi nasljednika i problemi s porezom sve su ih zasad ostavili praznih ruku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....