Zorana Sedlar do samog je kraja radila na svojoj knjizi "PS - Prepoznaj stablo" koja čitateljima prenosi ljepotu ljubavi prema prirodi, drveću i svim stanovnicima šume.
U prepunoj zagrebačkoj knjižari Hoću knjigu Megastore na promociji knjige "PS - Prepoznaj stablo" samo je jedan stolac ostao prazan. Crvena karirana fotelja s dva primjerka knjige i ružama za autoricu Zoranu Sedlar, na čiji 43. rođendan je njezina majka, legendarna radijska voditeljica Sonja Šarunić upriličila predstavljanje.
"Tuga nije nestala, samo mijenja oblike,. No, promocija Zoranine knjige neće biti tužna. Bit će to slavlje prirode i života na kojem će se okupiti svi dragi ljudi, a Zorani ćemo za rođendan svi zajedno nazdraviti pjenušcem uz tortu", izjavila je uoči promocije Sonja Šarunić, koja se potudila da uistinu i bude tako.
Sonja Šarunić se na promociji sjajno držala i sve odradila besprijekorno, te isktaknula da je njezina kći generacijama koje dolaze ostavila najljepši mogući dar, knjigu koja budi i prenosi ljubav prema prirodi, drveću i svim stanovnicima šume.
Zorana Sedlar bila je viša stručna suradnica na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i kustosica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koja je preminula od posljedica zloćudne bolesti u listopadu 2020. Na svojoj je knjzi predano radila do samog kraja i gotovo je dovršila, a da se priredi za objavu trebalo je pronaći još samo prigodan fotografski materijal i grafički je urediti.
"Za neke gubitke nema utjehe, a nema ništa gore od gubitka djeteta. Niti na jednom jeziku ne postoji naziv za roditelja kojem je umrlo dijete, jer je ta bol tolika da je neizreciva, niti jedna riječ je ne može obujmiti...", ekskluzivno za Gloriju opisala je svoj gubitak Sonja Šarunić, dugogodišnja urednica i voditeljica rado slušane radijske emisije “Na kavici sa Sonjom” .
Zorana Sedlar bila je iznimno topla i optimistična osoba, predana obitelji i znanosti, a bavila se uvođenjem novih metoda u botanička istraživanja te novim načinima prezentacije botanike u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, gdje je radila kao kustosica.
Tema njezine doktorske disertacije bila je dinamika vegetacije na otoku Molatu od 1910. do 2010., njezini stručni članci objavljeni su u brojnim svjetskim stručnim publikacijama, surađivala je na udžbeniku za eksperimentalni program biologije za drugi razred gimnazije, a bila je i jedna od organizatorica Hrvatskog botaničkog simpozija, čiji je cilj promicanje suradnje i razmjena stručnih spoznaja između hrvatskih znanstvenika i njihovih kolega iz ostalih krajeva svijeta.
Zorana je sve stizala, ništa joj nije bilo teško - čak ni kad je bolest uznapredovala. Gotovo do samog kraja je odlazila na botaničke terene na Risnjaku i Velebitu, pa je njezin odlazak velik gubitak i za znanstvenu zajednicu. Privatno vrlo decentna, Sonja Šarunić s ponosom je pratila znanstvene uspjehe svoje kćeri. Njihov put nije uvijek bio lagan, ali sve što su skupa proživjele jako ih je povezalo.
Njih su dvije imale posebno nježan odnos, pun ljubavi, uvažavanja i poticanja; beskrajno su se brinule jedna za drugu, a kad je Zorana odrasla, postala je svojoj majci najbolja prijateljica. Često je Sonja Šarunić znala reći da samo kćeri povjerava najskrivenije tajne.
"Zorana mi nije bila samo kći već i dobra učiteljica plemenitosti i dobrote. U svemu je pronalazila pravu mjeru vodeći se učenjem Svetog Franje, koje ju je nadahnulo da se približi botanici i biologiji", kaže Sonja Šarunić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....