RESTART PRESS
VJEČITO NADAHNUĆE

Strašne sudbine neustrašivih: Rušiteljice tabua zauvijek su promijenile shvaćanje žena

Američka pjesnikinja Sylvia Plath i fotografkinja Lee Miller trajna su inspiracija globalnog ženskog pokreta, a njihove živote je obilježila - depresija.

Američka pjesnikinja Sylvia Plath i fotografkinja Lee Miller trajna su inspiracija globalnog ženskog pokreta, a njihove živote je obilježila - depresija.

Ususret Danu žena počastite se dokumentarnim filmskim biografijama koje je nagrađivana britanska redateljica Teresa Griffiths posvetila pionirkama svjetske umjetnosti i aktivistkinjama - slavnoj američkoj književnici Sylviji Plath te neustrašivoj fotografkinji Lee Miller, muzi proslavljenog Mana Rayja.

image

Plakat filma 'Pod staklenim zvonom'

RESTART PRESS

Njezini filmovi "Sylvia Plath: Pod staklenim zvonom" i "Uhvatiti Lee Miller" posvećeni su heroinama, rušiteljicama tabua koje su prkosile društvenim normama svoga vremena i tuđim očekivanjima, stižu u hrvatsku nezavisnu kinodistribuciju.

Čitajte i: Zajedno godišnje kupe gotovo pet stotina kino ulaznica, svaki dan su u kinu: ‘Ovdje se prikazuju najbolji filmovi‘

U sklopu programa Ususret Osmom martu prva će ih u zagrebačkom Dokukinu KIC 4. i 5. ožujka vidjeti zagrebačka publika, a nakon toga i gledatelji u drugim hrvatskim gradovima.

image

Plakat filma 'Uhvatiti Lee Miller'

RESTART PRESS

"Pišem samo zato što se glas u meni ne da utišati", tim je riječima 15-godišnja Sylvia Plath (1932-1963) opisala svoju potrebu za pisanjem. Petnaest godina kasnije njen će glas zauvijek utihnuti nakon tragične smrti samoubojstvom, ali će njezine pjesme i priče nastaviti zauvijek živjeti nadahnjujući generacije.

Film Terese Griffiths započinje u neobično sparno ljeto 1953. i razotkriva priču u pozadini antologijskog romana Stakleno zvono, čije objavljivanje autorica nije dočekala, a koji je srušio mitove o ženama, raskrinkao rodnu politiku pedsetih, seksualni identitet i zlostavljanje pod krinkom brige za mentalno zdravlje. Naracija Maggie Gyllenhaal vodi nas kroz niz rekonstrukcija, neobjavljena pisma i fotografije, što uz razgovor s njezinom kćeri Friedom Hughes daje dirljivi portret umjetnice.

image

Jedna od posljednjih fotografija pjesnikinje Sylvije Plath sa sinom Nickom u Devonu 1962.

ANL/SHUTTERSTOCK

Rođena 27. listopada 1932. u Bostonu Sylvia Plath je bolovala od depresivnih poremećaja, koji su se tada liječili - elektrošokovima. Bila je urednica njujorškog časopisa Mademoiselle, a kao stipendistica Sveučilišta u Cambridgeu 1955. stigla je u Veliku Btitaniju. Ondje je upoznala budućeg supruga, engleskog pjesnika Teda Hughesa s kojim se vjenčala u lippnju 1956., te dobila kćer Friedu i sina Nicolasa. Njezina posthumno objavljena pisma otkrivaju da ju je suprug u braku zlostavljao i varao, a život je okončala - samoubojstvom.

image

Gwyneth Paltrow u ulozi Sylvije Plath na snimanju biografskog filma 2002.

GEOFF ROBINSON/SHUTTERSTOCK

Za feminističke aktivistice ime Sylvie Plath je postalo sinonim ženske borbe i pjesničkog genija, s čijim se bijesom, tugom i ambivalentnošću doživljaja svijeta mogu identificirati ne samo akademski obrazovane žene, nego i - domaćice. Najradikalnije feministice čak su njezinom udovcu prijetile ubojstvom, kao osvetu za sva zla koja joj je nanio, a najveće priznanje Sylvia Plath dobila je posthumno: njezina antologijska zbirka sabranih pjesama 1982. je nagrađena Pulitzerom, a o njezinom je životu 2003. snimljen igrani film "Sylvia" s Gwyneth Paltrow i Danielogm Craigom u glavnim ulogama.

image

Portret Lee Miller

RESTART PRESS

Američka fotografkinja i reporterka Lee Miller (1907.-1977.) bila je Vougeov model koju je 1926. na ulici otkrio glavom i bradom Conde Nast, magnat njujorškog izdvaštva, učenica, ljubavnica i muza Mana Rayja, neustrašiva ratna fotografkinja i bliska prijateljica najvećih umjetnika svoga vremena: Pabla Picassa, Henryja Moorea, Maxa Ernsta...

U svakom slučaju Lee Miller je vodila brojne živote. BBC-ov dokumentarac Uhvatiti Lee Miller istražuje fascinantan život i fotografije pionirske umjetnice koja je kršila tabue i prkosila tuđim očekivanjima. Miller je počela karijeru kao manekenka, no jedna od najfotografiranijih djevojaka na Manhattanu ubrzo je zaključila da bi radije sama fotkala. Zbog toga se 1929. pojavila na vratima pariškog studija Mana Rayja, gdje se bavila portretiranjem i nadrealističkim forografskim kompozicijama, te zajedno s Man Rayjem izumila tehniku solarizacije.

image

Lee Miller u filmu 'Krv pjesnika' francuskog redatelja Jeana Cocteaua 1930.

VICOMTE CHARLES DE NOAILLES/KOBAL/SHUTTERSTOCK

Tridesetih godina je bila modna fotografkinja u New Yorku, a za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je jedina američka ratna reporterka u Europi. Lee Miller je snimala njemačko bombardiranje Londona, iskrcavanje u Normandiji, među prvima je donijela uznemirujuće slike razorene Europe i dokumentirala stravu koncentracijskih logora Buchenwald i Dachau. Millerina fotografija u Hitlerovoj kadi, koju je 30. travnja 1945., na dan samoubojstva nacističkog vođe, u berlinskom bunkeru snimio suradnik David Scherman, smatra se, pak, jednom je od najslavnijih ratnih fotografija uopće.

Čitajte i: Ženska strana priče o životu u bijeloj kući: Glumačka ekipa za tri najvažnije američke prve dame

Slike ratnih užasa kasnije su je progranjale zbog čega je postala sklona depresivnim epizodama. Život Lee Miller danas se smatra ikonografskom pričom ženskog pokreta, a njezin je rad u nekim fazama stvaralaštva nadhnuo dizajnere poput Alexandera McQueena, Fride Giannini i Ann Demeulemeester.

POPIS HRVATSKIH KINA S PROJEKCIJAMA

Dokukino KIC Zagreb, Dvorana Kinokluba (Urania) Osijek, Klub kulture Križevci, Gradska knjižnica Požega, A. Gandusio Rovinj, Kinoteka Zlatna vrata Split, Kuća umjetnosti Arsen Šibenik, Art kino Rijeka, Zelena dvorana Zabok, Gradska knjižnica Pakrac, Kino Velebit Koprivnica, Kino Valli Pula.

Linker
06. studeni 2024 00:08