Američki predsjednički izbori nikada nisu samo američka stvar. Ne samo zato što jedna od najvećih svjetskih sila svojim političkim djelovanjem izravno ili neizravno utječe na više nego pristojan komad Planete, već i zato što je američka predizborna kampanja uvijek show.
Obrasce prezentiranja kandidata nastale u Sjedinjenim Američkim Državama preuzimaju mnogi pa su TV debate, da se zadržimo na najpopularnijem formatu, u posljednje vrijeme postale standard u velikom broju zemalja. Prisjetimo se samo naših posljednjih parlamentarnih izbora - ni Hrvatska nije mogla odoljeti tom uzbudljivom prepucavanju kandidata uživo ispred televizijskih kamera.
Za one kojima je samo do showa ovi američki predsjednički izbori ispunjavaju sva očekivanja. Čak i više od toga. S jedne je strane tajkun, besprizorni bogataš Donald Trump koji se čak ni u kampanji nije riješio rasističkih i šovinističkih stavova pa makar da uljepša sliku o sebi i prikaže se umivenijim nego što zaista jest. Nasuprot njemu stoji Hillary Clinton, utjelovljenje sposobne i ambiciozne žene, žene koja se svijeta u kojemu dominiraju muškarci ne boji već ga prihvaća kao izazov. Sučelite njih dvoje i zabava je zagarantirana.
Borba između Hillary Clinton i Donalda Trumpa nije samo borba između demokratkinje i republikanca, to je borba potpunih suprotnosti: moralnih, svjetonazorskih, političkih, čak i spolnih. To je borba muškarca i žene, ali muškarca koji je otvoreni šovinist i žene koja je aktivna feministkinja. Reklo bi se da razlike između njih ne mogu biti veće i da će svatko iole ozbiljan i razuman shvatiti što je tu crno, a što bijelo, ali crno-bijelu karakterizaciju likova više ne možete naći ni u američkim filmovima, a kako bi je tek onda bilo u politici?
Cinici će reći da su razlike između njih dvoje manje nego što se čini i da su oni samo dva različita lica iste politike, realisti će reći da se opet sve svodi na biranje popularnog „manjeg zla“, a bez obzira na to kojem taboru pripadali, ne možete zanijekati da je Hillary Clinton strašno zanimljiva osoba, i to ne samo kao političarka. Tko je ustvari kandidatkinja Demokratske stranke koja ima veliku priliku postati prvom američkom predsjednicom?
69-godišnja Hillary ima bogato političko iskustvo, 4 godine je bila Secretary of State (funkcija bliska onoj Ministra vanjskih poslova), a osam godina je provela kao senatorica savezne države New York. Nije zanemarivo ni to što je provela osam godina u Bijeloj kući kao prva dama, radeći uz svoga supruga Billa Clintona za vrijeme njegova dva predsjednička mandata. Upravo zato nitko ne sumnja da je dovoljno sposobna stati na čelo najveće svjetske sile, ali njezin odličan životopis istovremeno je njezina najveća snaga i njezina najveća slabost.
Provela je 25 godina u srcu javnog života, a čak i najpopularniji političari imaju ograničen rok trajanja. U tih četvrt stoljeća ona i njezin suprug su preživjeli priličan broj skandala, stekli neke moćne neprijatelje i ponekad na pogrešan način komunicirali s javnošću, s visine, s pozicije moći, samodopadno. Neki kritičari tvrde da je njezin sjaj nestao, drugi joj prigovaraju da nije ništa više od gole ambicije, čista personifikacija establišmenta.
Hillary Clinton je jedna od najmanje popularnih predsjedničkih kandidata svih vremena, a istovremeno je jedna od najmoćnijih žena na svijetu ikada. Prilično je fascinantan put koji je prešla da bi došla to takvog statusa.
Rođena je kako Hillary Rodham u Chicagu 1947., kao dio generacije baby-boomera nakon kraja Drugoga svjetskog rata. Njezin je otac Hugh Rodham oženio njezinu majku Dorothy pet godina prije nego se Hillary rodila i pet ratnih godina je proveo radeći za Američku mornaricu. Kasnije je pokrenuo uspješan posao pa se cijela obitelj preselila u bogato predgrađe Chicaga gdje su odrasli Hillary i njezina dva mlađa brata.
Hillary je bila pametna i ambiciozna djevojka i rado prepričava priču kako je jednom pisala NASA-i i pitala može li postati astronautkinjom, a od njih je dobila odgovor da ne prihvaćaju žene. To ju je toliko razljutilo da se odlučila baviti politikom, ali kako je odrastala u vrlo konzervativnoj obitelji, njezino prvo opredjeljenje je bila Republikanska stranka.
Kao tinejdžerka je volontirala u predsjedničkoj kampanji republikanca Barryja Goldswatera koji je izgubio od demokrata Lyndona Johnsona 1964., a godinu dana kasnije je postala predsjednica Mladih republikanaca u srednjoj školi. No, kako je Hillary odrastala krajem turbulentnih šezdesetih, njezini su se politički nazori mijenjali. Kao i kod mnogih pripadnika njezine generacije, pokret za građanska prava i događaji kao što je ubojstvo Martina Luthera Kinga poprilično su utjecali na njezine stavove. Konačna prekretnica je bio odlazak na republikansku konvenciju 1968. i upoznavanje s Richardom Nixonom, tada se odlučila zauvijek raskrstiti s desnicom.
Studirala je pravo na sveučilištu Yale i tamo je počela izlaziti s karizmatičnim studentom iz Arkanzasa. Student se zvao Bill Clinton i također je imao političke ambicije. Oženili su se 1975. i oboje postali uspješni odvjetnici, ali Bill je prvi doživio politički uspjeh kao State Governor u Arkanzasu 1978. Dvije godine kasnije par je dobio svoje jedino dijete – kći Chelseau.
Politički uspjeh Billa Clintona nije usporio Hillary. Ostala je moćna i uspješna odvjetnica koja je osamdesete provela kombinirajući posao i humanitarni rad. Kada je Bill 1992. postao predsjednik, ona je iskoristila svoje prvo veliko televizijsko pojavljivanje da kaže kako neće biti samo figura, a Bill je ponosno rekao Amerikancima kako su izabravši njega dobili „dvoje za cijenu jednoga.“
Njezin mandat prve dame obilježili su pokušaji da uspostavi univerzalnu zdravstvenu zaštitu, inicijative za pomoć djeci, ali i brojni skandali. I, naravno, Billova nevjera. Hillary je prvo tvrdila da je sve to zavjera desničara, a kada je on konačno priznao stala je uz njega dok su ga Republikanci neuspješno pokušavali svrgnuti.
"Nitko me nikada nije bolje razumio od njega i nitko me ne može nasmijati kao Bill“, izjavila je tada i dok su neki njezin čin vidjeli kao djelo ljubavi i opraštanja, drugi su u tome vidjeli samo političku ambiciju.
Za većinu ljudi odlazak iz Bijele kuće znači ugodnu budućnost gala večera i zabava s uspješnim ljudima, ali Hillary je imala drugi plan. Postala je senatorica države New York, a nakon osam godina je mislila da je kucnuo njezin čas za povratak u Bijelu kuću jer je bila prvi demokratski kandidat za predsjednika te 2008. No, tada se pojavio karizmatični mladi senator iz Illiniosa. Barrack Obama ju je pobijedio, ali jedan od njegovih prvih poteza je bio da je postavi za Secretary of state (ministricu vanjskih poslova).
Taj njezin mandat teško je jednoznačno ocijeniti, imala je boljih i lošijih poteza, ali ustvari nikada nije bilo dvojbe da će sada biti demokratska kandidatkinja. Njezino bogato iskustvo, inteligencija i gotovo zen mirnoća koju pokazuje dok je pod velikim pritiskom njezine su velike prednosti. S druge strane, brojni skandali koji je prate, kao što je nedavni slučaj s e-mailovima, mogu joj biti veliki teret.
Također, demokrati koji su podržavali Bernieja Sandersa tvrde da, za razliku od njega, ona jednostavno ne inspirira i ne motivira. Njezina konzervativna prošlost uznemiruje ljevičare, a percepcija da su ona i suprug u vječnoj utrci za novcem i moći postala je dominantna u široj javnosti.
Hillary Clinton podržavaju brojni glumci, pjevači i umjetnici i uspije li pobijediti i postati prvom predsjednicom Sjedinjenih Američkih Država, to će biti zaista značajan uspjeh. No, izgubi li izbore, i to od kandidata tako zlonamjernog i nepopularnog kao što je to Donald Trump, ni to ne znači da će potonuti u zaborav.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....