Poslije pobjede u Abu Dhabiju, pokrenut je projekt koji će revitalizirati prostor Brodarskog instituta, zaposliti 50 vrhunskih stručnjaka i donijeti gospodarsku korist.
Roboti kakve sa zebnjom gledamo u znanstveno-fantastičnim filmovima neće samo tako dobiti priliku ugroziti ljudsku rasu, ne dok su "na straži" znanstvenici poput Barbare Arbanas Pascoal Ferreira i njenih kolega sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Stručnjakinja je za robotiku i inteligentne sustave upravljanja, viša asistentica Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo i istraživačica nedavno osnovanog Centra izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo u oživljenom prostoru Brodarskog instituta. To je tek dio titula što ih je 33-godišnja Zagrepčanka, mama dvoipolgodišnje Amalije i supruga portugalskog stručnjaka za robotiku, Fausta Pascoala Ferreire, zaslužila školujući se u Hrvatskoj.
Sve što zna, sve što je dosad osmislila i što će stvoriti sa svojim timom, hrvatska je pamet ravnopravna znanstvenim institucijama u srodnim područjima diljem svijeta. Pa i više od toga: Barbara je prije godinu dana bila vođa tima na međunarodnom natjecanju u robotici u Abu Dhabiju s projektom u kojem su se skladno nadopunjavale bespilotne letjelice i besposadni brodovi u izvršavanju zadataka koje bi im zadali računalni operateri. Pobijedili su, osvojili nagradu od 2 milijuna dolara za daljnja istraživanja i među ostalima "potukli" KAIST (Korea Advanced Institute of Science and Technology), čiji je godišnji budžet 1.5 puta veći od onoga koji RH izdvaja za znanost i istraživanje.
U STEM-u od 11. godine
"Prednost nam je bila ta da smo u svoj tim uključili kolege iz dva laboratorija FER-a, jedan je fokusiran na robotiku i inteligentne sustave upravljanja, a drugi na podvodne sustave i tehnologije pod mentorstvom profesora Stjepana Bogdana te profesora Nikole Miškovića. U sličnim inozemnim znanstvenim institucijama, obično se forsira jedan laboratorij u jednom polju, a mi smo se predstavili s ekipom koja laički rečeno, razvija robote u zraku te na moru i ispod mora", pojašnjava znanstvenica rođena i odrasla u Kutini koja rastura u STEM-u od svoje jedanaeste godine. Tada je, naime, sudjelovala na prvom natjecanju u programiranju, kao članica gradskog Kluba informatičara. Odlazila je na natjecanja i iz matematike, kemije pa čak i zemljopisa i povijesti... Jedan od razloga zbog kojeg je mnogo godina kasnije, na trećoj godini studija na FER-u, izabrala područje kojim se danas bavi (pridružila se popularnoj grupi "robotičara" prof. Bogdana i ostala do danas), krije se u činjenici je da joj je, kad je bila klinka, igra s alatom u radionici roditelja bila vrh svijeta.
"Oboje su elektromehaničari, odmalena sam okružena sam elektromehaničkim poslom. Oduvijek sam bila zainteresirana sudjelovati i u radovima oko kuće tako da bih dodavala alat tati", otkriva Barbara.
Na čelu muškog tima
Stoga je razumljivo je da je nakon osnovne škole u rodnom gradu izabrala Prirodoslovno-matematičku gimnaziju "Tin Ujević" (pandan zagrebačkom MIOC-u), a nakon nje diplomski i doktorski studij na fakultetu na kojem danas predaje Višerobotske sustave i vodi laboratorijske vježbe iz predmeta Arhitektura računala i Uvod u programiranje. Premda je briljantna i autoritet studentima, u trapericama, tenisicama i majici - više nalikuje brucošici. Neposredna je, ima dar laicima teško razumljive činjenice iz svog područja prepričati kao da je riječ o filmu. Gotovo se može "osjetiti" trenutak u njenoj priči kad netko u timu dobije ideju kako, primjerice, riješiti problem s robotskom rukom u nevelikom fakultetskom laboratoriju u kojem je provela dane, mjesece i godine istraživanja. Osim robotskih ruka, ondje se nalaze i mala, robotska vozila, a na stolovima vlada konstruktivan nered: iako tako ne izgleda, svatko u timu zna gdje se što nalazi. Svi su uspješni znanstvenici, proslavili su se na natjecanju u Abu Dhabiju početkom 2024. gdje su boravili gotovo mjesec dana: svakodnevno su testirali svoj sustav radeći više od 12 sati, na vrućini, u pustinji i na moru. Bili su jedini tim koji je uspio demonstrirati sve tražene zadatke - iako ih mnogi nisu smatrali favoritima pored ostalih "zvučnijih" imena - i nadmoćno pobijedili.
Kasnije se pokazalo da je Abu Dhabi Barbari i njenim kolegama (jedina je od tri dame u timu "računalnih mušketira") otvorio vrata još većeg projekta. Kako je njen mentor Nikola Mišković za projekt programa Horizon Europe Teaming for Excellence (razvoj najmodernije pomorske tehnologije koje će podržavati održivo "plavo" gospodarstvo) 2023. aplicirao i dobio potporu EU vrijednu 30 milijuna eura, a Barbara se u međuvremenu vratila s prvim mjestom na prestižnom natjecanju, na FER-u je odlučeno objediniti projekte u jedan i s europskim partnerima te Institutom Ruđer Bošković, osnovati tvrtku "CoE MARBLE" (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo) sa sjedištem u Brodarskom institutu.
"Osim prostora nekadašnje perjanice hrvatskog istraživanja u pomorskoj tehnologiji, proširit ćemo se na tri pilot lokacije u Šibeniku i Rijeci: pametno uzgajalište dagnji, pametnu marinu te poligon za autonomna plovila u Šibeniku. Projekt čija ću biti istraživačica od 1. ožujka ove godine, trajat će šest godina a nakon toga financirat ćemo se sami. Planirano je zapošljavanje više od 50 vrhunskih stručnjaka, značajna ulaganja u infrastrukturu i opremu", govori Barbara dodajući da se Brodarski institut nametnuo kao prirodna lokacija sjedišta tvrtke u kojoj će se stvarati inovativna rješenja i primjenjivati u praksi. Kako? Najbolji su primjer uzgajališta školjki i riba.
Roboti zaštićeni od prodora slane vode jer i najmanja kapljica mora može izazvati prestanak rada, izrađeni od specijalnih materijala otpornih na koroziju te navođeni akustičnom komunikacijom jer GPS signal nije dostupan pod vodom – mogu biti iznimno korisni u marikulturi, od preciznog hranjenja do nadzora kaveza s ribom. Pomažu u smanjenju onečišćenja mora, smanjenju neželjenog ulova i pri procjeni zaliha ribe, no jedan problem roboti za sada nisu uspjeli riješiti.
Suprug ju je zaveo Mišinom pjesmom
"Radi se o oradama, snalažljivoj, lukavoj predatorskoj ribi. Stvaraju štetu u uzgajalištima dagnji i zaobilaze prepreke. One su ujedno odgovor na pitanje koje mi često postavljaju – hoće li se roboti oteti kontroli i zavladati svijetom? Prijetnja inteligentnih strojeva ljudima zahtijeva iznimno sofisticiranu tehnologiju koja nije ni blizu realnosti. Robotski sustavi u marikulturi ne mogu zavladati ni ribama, a kamo li ljudima", smije se znanstvenica koja je već tri godine u braku s "robotičarem", 40-godišnjim Faustom Pascoalom Ferreirom, docentom u FER-ovom Laboratoriju za laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije.
"Fausto dolazi iz Aguede, blizu Porta, na sjeveru Portugala. Upoznali smo se 2016. na jednoj konferenciji. Tada je radio u Italiji, a prije četiri godine preselio se u Zagreb, kako bi došao raditi na FER. Osvojio me svojom otvorenošću, iskrenošću, humorom – i činjenicom da je veliki fan Miše Kovača. Prvi dan kad smo se upoznali već mi je pjevao na karaokama Mišin hit "Ako me ostaviš". Tko bi tome odolio?", otkriva znanstvenica.
Zaprosio ju je jednog ponedjeljka, prije nepune četiri godine ne čekajući posebnu priliku – prsten je kupio isto jutro. S njihovom kćeri Amalijom, pratio ju je na natjecanje u Abu Dhabi koje je štošta odredilo u njihovom karijerama. Skladan su par koji se u slobodno vrijeme igra s kćerkom, odlazi na orijentacijsko trčanje u prirodu, koncerte, druženje s prijateljima. Premda bi oboje bili vrijedan "ulov" inozemnih znanstvenih institucija, zasad ne pomišljaju otići.
"Ovdje imamo dobre uvjete, jednako kao na bilo kojem svjetskom institutu, što u konačnici i pokazuju naši rezultati. Osobno, odlazak nikada nisam ozbiljno razmatrala kao opciju", zaključuje Barbara Arbanas Pascoal Ferreira.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....