Vrijeme protječe, a saznanja o koronavirusu imamo sve više, baš kao i zaraženih... Kako bismo se zaštitili ili barem umanjili mogućnost od zaraze, potrebno je slijediti nekoliko preporučljivih koraka i u vlastitom domu.
Koronavirus zadržava se posvuda pa neke navike treba mijenjati iz korijena. Kada se krajem prosinca 2019. godine virus pojavio, nitko od nas još nije mogao niti zamisliti što nas čeka u prvim mjesecima 2020. godine. Tek smo u siječnju za njega čuli, u veljači je stigao u Europu, a krajem ožujka nalazimo se u jeku pandemije dok znanstvenici još uvijek virus nisu stigli adekvatno upoznati niti na njega odgovoriti.
Samoizolacija, socijalna distanca, sapun i topla voda
Vrijeme protječe, a neke stvari ipak su postale poznate, baš kao i broj oboljelih. Informacija je u ovom trenutku sve što možete imati kako biste na prijetnju mogli odgovoriti. Stručnjaci upozoravaju da se od virusa moguće zaštititi. Ponavljanje je majka znanja pa smo vam dužni naglasiti još jedno - samoizolacija i socijalna distanca, sapun i topla voda. Prva je to crta obrane koju svatko od nas mora poštovati. Informirati se, biti temeljit i precizan, ne paničariti već slušati upute Svjetske zdravstvene organizacije i Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Kada smo apsolvirali prve crte obrane vlastitog zdravlja i zdravlja naših bližnjih, nužno je napomenuti još neke stvari koje možemo poštivati kod kuće jer niti u četiri zida nismo potpuno sigurni. Razlog je jednostavan - u nabavku namirnica mora se ići, usto neki ljudi primorani su raditi i svakodnevno nakon posla dolaziti kući.
Kozmetičarke bijesne: 'Kakav bezobrazluk, kako nekome sad mogu biti važniji nokti od života!?'
Ovo je priča jedne ljekarnice: 'Umorni smo, na rubu snaga i izloženi pritiscima'
Prehrana u doba korone: Što jesti, piti i čime začinjati hranu u borbi protiv zastrašujućeg virusa
Ugledni zagrebački liječnik: 'Zaboravite čudotvorne lijekove i teorije zavjere, sada treba biti razborit'
Savjetujte se sa stručnjacima ukoliko se nalazite u samoizolaciji ili karanteni!
Dobro je činiti dobro: Evo kako možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija
Zaštita kod kuće počinje pranjem ruku.
Virus je osjetljiv i zaštićen tankim vanjskim slojem masti pa ga sapun ili deterdžent ubija nakon 20-ak sekundi pranja ruku. Pjena rastvara taj sloj masti pa se molekula bjelančevina rasprši i propadne. Bitno je pri pranju to raditi toplom ili vrućom vodom, temperature iznad 25 stupnjeva pospješit će uklanjanje. Nakon toga, preporučljivo je ruke njegovati gustom kremom, a nokte održavati kratkima. Tako se virus neće sakriti u manje pukotine na koži. Ovo se posebno odnosi na suhe ruke.
Zaštitite se sapunom i toplom vodom te mješavinom s više od 65 posto alkohola.
Sve to virus je iznutra dezintegrirati. Deterdžentom se preporučuje prati sve perive površine kako bi se uklonila opasnost. Baktericide ne koristite jer oni neće ubiti virus. Dugo pranje ruku i površina koje se mogu prati jedini su način da zaštitite sebe i u svom domu.
Kada se vratite izvana u svoj dom, poduzmite sljedeće mjere.
U hodniku se odmah izujte, presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u ostale prostorije u stanu. Odjeću ne naslanjajte nigdje, kapute i jakne stavite na zrak ako je to moguće, a odjeću stavite na pranje. Dezinfekcijskim sredstvima s alkoholom poprskajte ključeve, novčanik, alkohol, mobitel. Kada ste sve obavili, dobro operite ruke sapunom i toplom vodom - više od 20 sekundi.
Održavati stalnu higijenu stana ili kuće.
Ovaj korak posebno je važan onda kada izvana dođete u svoj dom. Ako nemate dezinficijense, možete koristiti i alkohol iz ljekarne. Natopite ručnik i prebrišite - kvake, prekidače, ručkice ormarića, površine namijenjene hranjenju, vrata hladnjaka, stolice, daljinske upravljače. Zaputite se potom u kupaonicu i sredstvom za dezinfekciju prijeđite preko špine, vodokotlić, umivaonik, kadu...
Što s proizvodima koje donosimo iz dućana?
Biolozi upozoravaju da COVID-19 dugo živi na raznoraznim površinama. Plastika, metal, staklo... Najviše preživljava na plastici pa je moguće da se artikli iz dućana doma donose kontaminirani. Vi to ne možete pretpostaviti niti znati jer je nemoguće biti svjestan tko je prije vas dirao artikal koji ste kupili i donijeli doma. Stručnjaci preporučuju onima koji to mogu izvesti da vrećice s hranom odlože pored ulaza u stan ili kući te ih tu drže do tri dana. Platnene vrećice možete odmah po povratku oprati na 60 stupnjeva.
Hranu morate pohraniti u hladnjak pa evo što možete učiniti prije toga.
Stručnjaci navode da svježu hranu treba prije pohranjivanja u hladnjake temeljito oprati, nikako je držati u vrećicama u kojima ste ih kupili. Spomenuto pravilo do tri dana možete poštivati samo ako se radi o nekvarljivima namirnicama. Tjestenine, rižu, pahuljice i šećer, sol... Sve te namirnice odmah prelijte u staklene ili plastične posude, a ambalaže se riješite. Ostale namirnice, one koje možete, prebrišite sredstvom za dezinfekciju, a kasnije s njima pazite prilikom konzumacije.
Prostorije održavajte vlažnima.
Bolnice za respiratorne bolesti odavno se smještaju uglavnom uz more gdje je vlaga veća. Godinama se promijenio i način grijanja pa je sada prostor u kojem boravimo uglavnom jako suh što nepovoljno utječe na sluznicu usta i nosa. Upravo ta mjesta ona su koja prva brane organizam od virusa. Stručnjaci savjetuju da se postupa tako da se prostorije povremeno prozračuju kako bi ušao svježi zrak. Nakon toga, treba obnoviti vlagu u zraku. Može se to napraviti u stavljanjem posude s vodom na radijatore ili, pak, isparavanjem vode na štednjaku. Voda koja kipi prostoru će dati potrebnu vlagu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....