Digitalno doba donijelo nam je brzinu, praktičnost i inovacije, ali uz njih dolaze i brojni izazovi u pogledu sigurnosti. O kompleksnoj temi internetskih prevara razgovarali smo s Anom Dorić Škevom, članicom uprave Addiko banke. U 19 godina dugoj karijeri radila je i u Ministarstvu financija, obnašala je funkcije predsjednice revizorskog i članice nadzornog odbora Financijske agencije, a danas je predsjednica revizorskog odbora Addiko Bank d.d. Sarajevo i članica Nadzornog odbora Addiko Bank d.d. Slovenija. Za sebe kaže da je netipična bankarica, ali povrh svega ističe da je supruga i majka 16-godišnje kćeri. Već godinama pronalazi vremena i za redovite treninge, vjerujući da samo čovjek zadovoljan sobom može i želi pomicati granice na svim životnim sferama. Jednaku upornost pokazuje u jednom od najdinamičnijih sektora gdje je povjerenje klijenata najvažnija valuta.

Što se sve smatra online financijskim prevarama?

- Općenito, pokrivaju aktivnosti kibernetičkog kriminala koje se odvijaju putem interneta ili putem elektroničke pošte, ali i društvenih mreža, uključujući i krađu identiteta, lažno predstavljanje da bi se došlo do osobnih podataka i drugih hakerskih aktivnosti osmišljenih da ljude prevare za novac. Ono što je važno naučiti - i što Addiko banka nastoji kroz sve svoje poruke prenijeti sadašnjim i budućim klijentima - je da tajne podatke poput PIN-a, autorizacijskih kodova za provedbu internetskih kupnji, podatke o datumu valjanosti i CVV kodu kartica trebaju zadržati tajnima i ne dijeliti ih.

Koje su najčešće vrste online financijskih prevara s kojima se građani susreću?

- U rujnu smo u Addiko banci proveli istraživanje među 902 ispitanika u Hrvatskoj i rezultati su pokazali da je čak 53 posto ispitanika barem jednom kontaktirao nepoznati subjekt s ciljem dobivanja osjetljivih podataka poput PIN-a ili CVV broja kartice, a gotovo trećina ispitanika je bila žrtva neke prijevare ili poznaje osobu koja je bila žrtva neke prijevare. Iako se o njima ne govori dovoljno često u društvu, financijske prevare u digitalnom okruženju postaju sve raširenije i sve ih je teže otkriti, a pojavljuju se u raznim oblicima, poput phishinga, skimminga i spoofinga. Oko 40 posto ispitanih smatra se vrlo informiranima o vrstama financijskih prevara, dok je 52 posto upoznato samo s nekim oblicima.

Ana Dorić Škeva, članica uprave Addiko banke

MARKO TODOROV CROPIX

Kako prepoznati da je neka ponuda ili zahtjev za plaćanjem sumnjiv?

- Najvažnije je biti oprezan. Poruke iza kojih stoje prevaranti često mogu zvučati kao da postoji neka hitna i neodgodiva situacija, što u ljudima izazove potrebu da se treba odmah izvršiti. Zatim, samo zato što piše da poruka dolazi od imena osobe koju poznajete ili kojoj vjerujete, ne znači da je to stvarno tako. Obavezno pogledajte adresu e-pošte kako biste potvrdili pravog pošiljatelja. Zadržite pokazivač miša iznad poveznice bez klikanja. Ako alternativni tekst izgleda čudno ili ne odgovara onome što piše u opisu poveznice, nemojte kliknuti na njega. Vrlo dobar pokazatelj je i pravopis i gramatičke greške. Naime, napadači su često manje zabrinuti oko pravopisa ili gramatičke ispravnosti nego što bi bio stvarni pošiljatelj. I ono najvažnije za zapamtiti je da legitimne tvrtke neće tražiti osobne podatke u e-pošti.

Kako se korisnici mogu zaštititi od najčešćih online prijetnji?

- Najvažnija poruka korisnicima bankarskih usluga je da su pristupne lozinke (za internet ili mobilno bankarstvo) i PIN isključivo njihovo vlasništvo i da nijedna banka nikada neće tražiti da te podatke pošalju putem e-maila, telefonski ili da ih ažuriraju preko posrednika. Zatim, da je internetskom bankarstvu potrebno pristupati isključivo putem službene stranice banaka te da ne otvaraju poveznice koje dolaze od neprovjerenih ili nelogičnih izvora.

Koje su najnovije tehnologije ili rješenja koje banke koriste kako bi pomogle u zaštiti svojih klijenata?

- Addiko banka kontinuirano ulaže u edukaciju i informiranje, čime aktivno pridonosi jačanju financijske i digitalne pismenosti građana. Drugi dio su tehnologije u procesima Addiko banke koje po određenim scenarijima detektiraju i izoliraju potencijalno sumnjive transakcije iza kojih slijede provjere i analize, sukladno zakonskim obvezama banaka.

Prema vašem iskustvu, koliko su građani Hrvatske financijski pismeni?

- Financijska pismenost građana raste iz godine u godinu, ali i dalje ima prostora za poboljšanje. Naše iskustvo pokazuje da se i građani i mali poduzetnici ne osjećaju sigurno u upravljanju financijama, i to ne samo digitalnim plaćanjima i ratama kredita već i policama osiguranja, mirovinskim fondovima, platnim i tečajnim listama i preračunavanjem valuta. Male poduzetnike muči i više toga, od procedure otvaranja tvrtke, svakodnevice izdavanja računa i obračuna PDV-a do kompleksnijih zadataka kao što su podnošenje financijskih izvještaja i upravljanje novčanim tokom. Recentno Addikovo istraživanje pokazalo je da građani međusobno ne razgovaraju o financijama te da se njih više od 60 posto slaže da bi razgovarajući o novcu sa svojim najbližima i prijateljima mogli donositi bolje financijske odluke. To je platforma na kojoj mi u Addiku u budućnosti želimo osnažiti građane da samouvjereno i informirano pričaju o financijama, i donose kvalitetnije financijske odluke.

Kako pomažete klijentima koji uopće ne barataju bankarskim pojmovima u upravljanju novcem?

- Kroz godine smo razvili svojevrsne financijske "šalabahtere" za njih. Projekt "Zašto ovo nismo učili u školi" namijenjen je svim građanima, dok je "Upoznaj svoje poslovanje" usmjeren poduzetnicima. Svi ti materijali, ali i mnogo više, nalaze se na webu Addiko banke te služe kao trajna baza znanja za one kojima nedostaje financijskog znanja ili one koji se jednostavno žele podsjetiti.

Uključuju li vaši projekti i financijsko opismenjavanje u digitalnom svijetu?

- Da, digitalno bankarstvo je danas postalo primarno. Čak 70 posto naših klijenata koristi mobilnu bankarsku aplikaciju ili internetsko bankarstvo. Tu dolaze i drugačiji rizici i opasnosti nego što su u tradicionalnom bankarstvu. Zato su naše aktivnosti usmjerene na osvještavanje građana o rizicima kojih moraju biti svjesni u digitalnom svijetu te ih kontinuirano educiramo o tome kako se odgovorno ponašati da ne bi postali žrtve prevara.

Kakva je zakonska regulativa u Hrvatskoj i Europskoj uniji u borbi protiv online financijskih prevara?

- Mislim da je regulatorni okvir dobro postavljen na papiru, on definira minimalne standarde koji potom kroz razine implementacije daju rezultate. To znači da se u današnje vrijeme i okvir i resursi kontinuirano nadograđuju prilagođavajući se "naučenim lekcijama". Od certifikata za potpisivanje do onih za identifikaciju, preko alata za praćenje transakcija i kartičnog poslovanja, verifikacije podudarnosti primatelja i platitelja - to su samo neki primjeri kojima se nastoji učinkovito održati sigurnost. Međutim, za svakog od nas ipak je najvažnija poruka da sami sebe najbolje štitimo i da se isto tako samostalno možemo nenamjerno i izložiti riziku gubitka i štete. Stoga, svaku sumnju uvijek provjerite s kontakt centrom banke.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Addiko banka