Mentalno zdravlje tema je koja se do unazad nekoliko godina itekako tabuizirala. Potaknuti idejom kako je krajnje vrijeme da demistificiramo psihološku pomoć, približimo je našim čitateljima, ali i široj javnosti, pokrećemo video format Bez Brige urednice i voditeljice Dijane Čuljak. Na portalu Gloria.hr govorimo o mentalnom zdravlju, nudimo savjete i pomoć, a u goste dovodimo vodeće stručnjake.
Psiholog Igor Mikloušić s Instituta Ivo Pilar gostovao je u ovotjednoj emisiji 'Bez brige s Dijanom' u kojoj je govorio o cijepljenu protiv koronavirusa, teorijama zavjere i antivakserima.
"Cijepljenje je najveći civilizacijski doseg 20. stoljeća, ali tu poruku je danas teško prenijeti do ljudi. Otpor cjepivu postoji koliko postoji i samo cjepivo. Kada se šire teorije zavjera i dezinformacije najčešće se šire negativne emocije, a evolucijski smo predodređeni da sve što nam predstavlja ugrozu - u našem perceptivnom sustavu ima prioritet. Dobre stvari nas motiviraju da idemo prema nečemu, ali percepcija ugroze u nama izaziva negativnu reakciju, najveći fokus i ako danas uspijemo poslati tu neku poruku ugroze, ona će se učinkovitije širiti", istaknuo je uvodno gost.
Lažne vijesti stvaraju se jer ljudi uzimaju samo fragmente informacija i slažu priče koje na prvu možda imaju svoju podlogu jer su uključeni liječnici i osobna svjedočanstva. Statistike nam, za razliku od osobnih svjedočanstva, ma kakve bile, ne izazivaju emotivnu reakciju. Čak i kada govorimo o milijunima ljudi, nemamo emotivnu reakciju kao kada imamo svjedočanstvo djevojčice koja je imala nuspojave od cjepiva.
"Pjevačica Nicki Minaj je izbacila suludu apsurdnu priču o čovjeku koji je imao nuspojave nakon cijepljenja, ona je postala viralna i preplavila je internet, dok podaci koji svakodnevno izlaze van - da je sve manje ljudi koji cijepljeni završe na respiratoru i umiru - su vijesti koje ne mogu tako eksplodirati", priča Mikloušić.
Objasnio je da postoji psihološka podloga za vjerovanje u teorije zavjere. "Prvo, jedna naša kognitivna osobina koja ljude razlikuje - jesu li skloni vjerovati i zaključivati na prvu ili su skloni analitičkom pristupu. To se lagano procjenjuje kada dobiju zadatke u kojima imaju odgovore na prvu, no ako uzmeš par sekundi i razmisliš, vidiš da to ipak nije taj odgovor. Ljudi su skloni zaključivanju u afektu. Zatim imamo socijalnu komponentu ljudi koji su razočarani u sustav i kroz takva znanja imaju dojam da sve razumiju i sve im sjeda na mjesto. Oni više nisu odgovorni za loše stvari koje su im se dogodile nego postoji jedan 'zli' sustav koji ih kontrolira i koji im ne omogućuje napredak, daje im neko znanje čak ako dolaze iz marginaliziranih skupina u kojima nemaju osjećaj da imaju kontrolu nad vlastitim životom. Kad saznaju to, odjednom se čini kao da mogu nešto kontrolirati i oni se bore za svoja prava, mogu biti buntovni, znaju 'pravu' istinu jer vide ono što drugi ljudi ne vide. Svijet je kompliciran i većina nas ga ne razumije. Ali kada netko odjednom dođe do nekih informacija koje 'razumije', sebi je dao na važnosti", objašnjava Igor Mikloušić.
Osobe koje su emotivno labilnije lakše će skrenuti u taj put straha i traženja teorija zavjera jer strah će im promijeniti percepciju i u teorijama zavjera će naći sigurnost. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju manje povjerenja u stožer su skloniji teorijama zavjera. Ako je netko sklon teorijama zavjera vjerovat će u sve, čak i ako su kontradiktorne. U istom trenutku mogu vjerovati da je princeza Diana ubijena od strane Kraljevske obitelji, ali i da je pobjegla s ljubavnikom. Dakle, nije bitno što je - njima je sve prihvatljivije nego službena verzija.
Prije sto godina bilo je teško doći do informacije, danas ih imamo hrpu no treba se ograničiti na kredibilne izvore. „Vaše emocije će vas voditi da procijenite je li nešto kredibilno više nego vaš racio. Naša uvjerenja su podloga za prihvaćanje informacija. Pandemija je jedna stvar, a infodemija druga i ona može preokrenuti sve naše napore koje radimo do sada. Ipak, antivaksere treba razumjeti, a ne ih stigmatizirati”, zaključio je Mikloušić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....