Zašto osjećam toliki umor? Razlozi zbog kojih nas je pandemija fizički iscrpila i kako si pomoći

Brojni faktori su pandemiju Covida-19 učinili stresnom i potencijalno traumatičnom za pojedince, skupina američkih psihologa objašnjava fiziološke posljedice koje dugotrajan stres ostavlja na tijelo.

Ljudi su već gotovo dana suočeni s nizom stresora bez presedana - strah od bolesti i gubitka, strah da ćemo se mi zaraziti ili da ćemo zaraziti nekog drugog, društvena izoliranost, značajne promjene u stilu življenja, poslovanja ili školovanja. Uz pandemiju koja je pogodila cijeli svijet, veliki dio stanovništva Hrvatske pogodila su i dva razorna potresa.

Dok je s početkom procjepljivanja stiglo i obećanje u dobivanje individualnog imuniteta na koronavirus i dalje nam ostaje dugotrajna neizvjesnost krize i njenih psiholoških, ekonomskih, političkih i društvenih posljedica.

Skupina američkih psihologa sastavila je niz savjeta kako pobijediti umor izazvan pandemijom. Savjete je sastavilo i na stranici Psychology Today objavilo troje stručnjaka: dr. Joanna B. Wolfson, Elina Talis i dr. Robert M. Gordon, koji je član Radne skupine za psihologiju Covid-19, koju je pokrenulo 14 članova Američke Psihološke Udruge (American Psychological Association).

"Kao kliničari u velikom zdravstvenom sustavu često smo čuli mnoge verzije fraze ‘Tako sam umoran/na u zadnje vrijeme.‘ I pacijenti i kolege aludirali su na umor koji im je do tada bio nepoznat - što je dovelo do pitanja je li pandemija uzela fizički danak, čak i kod onih koji nisu subjektivno doživjeli akutno iskustvo osjećaja tjeskobe", pišu američki stručnjaci u svom članku.

Uz opsežni ili dugotrajni stres, tijelo može doživjeti fizičku i emocionalnu iscrpljenost.

Navode da je većina ljudi upoznata s terminom "borba ili bijeg", koji se javlja kada je osoba suočena s nekom vrstom prijetnje (kao na primjer kad zakoračimo na ulicu dok prema nama dolazi automobil) - u takvim situacijama naše se tijelo brzo prebaci u zaštitnički način funkcioniranja.

Provjerenim tehnikama kontrolirajte stres.

iStock

Mehanizam za kratkotrajne epizode

Otkucaji srca se povećavaju, mišići se naprežu, krvni tlak raste i vid se izoštri. Ovo je brz i automatski fiziološki odgovor, do kojeg dolazi kako bismo mogli pobjeći, uzvratiti udarac i nadzirati svoju okolinu.

Taj mehanizam namijenjen je za kratke epizode kako bismo se što brže obranili ili pobjegli. U tim kratkim periodima krv nam se napuni adrenalinom i kortizolom koji se iz nadbubrežne žlijezde - obično - ispuštaju samo u manjim količinama.

Međutim, u situaciji kontinuiranog i dugoročnog stresa kao što je ova pandemija, taj fiziološki odgovor na stres može se cijelo vrijeme događati u pozadini našeg organizma - da ga uopće nismo svjesni - što kad tad postane uteg u našem fizičkom i emotivnom zdravlju.

"Zapravo je taj odgovor na opasnost toliko automatiziran, njegova primarna funkcija je da nam poveća razinu hormona i rezervi kisika koji su nam potrebni za trčanje, skakanje ili borbu. Kada se ta energija ne potroši rezultat je vrtoglavica, napetost mišića i iscrpljenost. Visoka razina stresa može uzrokovati i to da naše tijelo i um postanu toliko opterećeni da nam se sustav potpuno ugasi. Neki ljudi zapravo postanu toliko umorni, nakon što su doživjeli prijetnju, da odmah legnu i odu spavati", tvrde psiholozi.

Uz ovu analizu što dugoročna izloženost stresu može učiniti našem organizmu, psiholozi su sastavili niz savjeta i tehnika kako kontrolirati stres te poboljšati spavanje.

Ako vam anksioznost ili depresija postanu prevelik teret, obavezno potražite pomoć.

iStock

Tehnike za kontroliranje stresa

• Koristite tehnike za opuštanje, poput dubokog disanja ili prakticiranje pažljivosti - mindfulness.
• Zadajte si vlastiti tempo i napravite si prostora: uzmite pauze, dovoljno se izlažite suncu, odvojite posao od obiteljskog života.
• Postavite realna očekivanja: pokušajte se ne uspoređivati sa sobom prije Covida-19; velike ciljeve razlomite u više manjih, izvodljivih koraka s jasnim vremenskim okvirima.
• Povežite se sa svojim sustavom podrške, ali ograničite koliko vremena provodite u raspravi o temama vezanima za Covid-19 s drugima.
• Prakticirajte informacijsku dijetu: ograničite izloženost uznemirujućim vijestima i društvenim mrežama.
• Potražite pomoć od profesionalca za mentalno zdravlje, pogotovo ako vam anksioznost ili depresija postanu nepodnošljive, uznemirujuće i utječu na vaše svakodnevno funkcioniranje.

Tehnike za zdrav san

• Držite se dosljednog rasporeda spavanja.
• Razvijte vlastitu umirujuću rutinu prije spavanja.
• Sačuvajte spavaću sobu za spavanje i intimnost, nemojte ju koristiti kao radni prostor.
• Ograničite upotrebu zaslona i elektronike prije spavanja.
• Izbjegavajte kofein prekasno u danu i ograničite upotrebu tvari.