Psihijatar Boran Uglešić : ‘Nekad smo živjeli u staromodnom društvu, koje je bilo puno kvalitetnije‘

Ovotjedni gost emisije Bez brige s Dijanom splitski je psihijatar Boran Uglešić. Uvodno je govorio o aktualnim poremećajima i stanjima s kojima se susreće svakodnevno preko svojih pacijenata.

"Dominiraju poremećaji adaptacije, strah, nemir i razdražljivost, a posljedice su to nakaradnih društvenih odnosa. To nisu psihijatrijski poremećaji već psihijatrijska stanja. Naš mozak je konstruiran da prima negativnu informaciju, a ne dobru pa tako uopće nismo znali koji je dnevni broj izliječenih od koronavirusa, ali smo znali svaki dan broj zaraženih. Živimo loše jer ne možemo živjeti s terorom informacija. Danas svatko ima mišljenje o cijepljenju i interpretira je kako želi", istaknuo je uvodno.

Ističe kako niti jedna grana medicine u posljednjih 30 godina nije napredovala kao psihijatrija. "Prije 30 godina mi smo shizofrenog bolesnika – najtežu dijagnozu u psihijatriji, gledali kako maknuti iz društva i staviti u duševne bolnice. Danas zahvaljujući lijekovima i antipsihoticima gledamo kvalitetu života shizofrenog bolesnika, koliko je socijalno adaptiran, emotivno angažiran, ima li obitelj, djecu.... Uspjeli smo od bolesnika koji je bio na marginama društva stvoriti čovjeka koji je dio društva", smatra Uglešić.

Strah od lijekova

Kao najveći problem u Hrvatskoj navodi zlouporabu anksiolitika. "Svaki čovjek koji sjedne preko puta mene je uzeo na svoju ruku anksiolitik da bi riješio simptome, ali kada se povede priča oko potrebe uporabe antidepresiva svi bježe od toga. Ljudi su plitki i površni, vjeruju da će psihijatrijski lijekovi od njih napraviti zombija, a ne shvaćaju da bi svatko od njih uzeo štaku kako bi lakše hodao. Pravilo je i nažalost svakodnevica da će velika većina bez problema uzeti Normabel, ali će odbiti kvalitetan antidepresiv. Normabel će mu trenutno riješiti problem. Antidepresivu treba tri do šest tjedana. Nesanica nije simptom, nesanica je isto što i karcinom – posljedica nečega i ne možemo je izolirano liječiti. Anksiolitici su napravljeni za jednu do tri životne situacije – teške traumatske situacije poput smrti u obitelji, a ne hrvatski recept četiri puta dnevno”, smatra Uglešić.

Smatra da bi i obiteljski liječnici morali početi pripisivati antidepresive, no još uvijek radije pacijente šalju psihijatru.

Čitajte i: Dječja pravobraniteljica: ‘Kada vidim kako roditelji kupuju svoj mir tako da djeci puštaju crtiće na mobitelu – uznemirim se‘

Čitajte i: Psihijatar Stanislav Matačić: ‘Danas nije lako biti mlad, pogotovo u ovom vremenu gdje su pritisci na mlade veliki‘

Čitajte i: Psiholog Tomislav Rončević: ‘Postoji teza da na psihoterapiju često dolaze najzdraviji članovi obitelji‘

Čitajte i: Poznati oftalmolog otkriva recept za uspjeh: ‘Strah od neuspjeha je dobar, on vas tjera da radite više od drugih‘

Psihijatar Boran Uglešić

RANKO SUVAR/CROPIX

Govorio je i o elektrostimulacijama koje koristi u modernoj psihijatriji, a koje su iznimno učinkovite u liječenju shizofrenije. Kada lijek više nije dovoljno potentan da bi riješio simptome, ovo je prvi odabir liječnika – dobiva se bolja apsorpcija lijeka i bolja kvaliteta života. Time liječe veliki broj psihijatrijskih poremećaja. Metoda je potpuno bezbolna, nazivaju je blagom masažom mozga. Uspješnost terapije je veća od 70 posto.

O krizi srednjih godina

Kriza srednjih godina, smatra psihijatar, ne mora značiti ništa negativno. "Uzmimo ženu u pedesetim godinama života koja je na noge podigla dvoje djece i napokon ima vremena posvetiti se sebi na način koji želi – zašto bi to bilo negativno? Dala si je luksuz da uživa u ostatku života, nije to kriza srednjih godina već slaganje prioriteta u trenutku kada si netko može posložiti prioritete. Kao društvo smo užasno primitivni i skloni osudama, samo moramo vidjeti je li to zbog patrijarhalnog odgoja ili nemogućnosti da sami izađemo iz primjerice, lošeg braka. Nemojmo osuđivati nekoga ako on ničime druge ne ugrožava", objašnjava.

Zašto je društvo isprostituiralo psihijatriju, zašto je važno da svi shvate važnost mentalnog zdravlja, jesu li nove generacije – izgubljene te zašto je važno u životu – usporiti, ali i o epidemiji paničnih napadaja kod ljudi koji su posljedica stresnog načina života - govorio je u emisiji Bez brige.