Stručnjak za ovisnosti, psihijatar Zoran Zoričić upozorava: ‘Konzumacija kokaina u dramatičnom je porastu‘

Psihijatar i stručnjak za alkoholizam i ostale ovisnosti, Zoran Zoričić, gost je ovotjedne emisije Bez brige s Dijanom Čuljak. Uvodno je istaknuo kako je kombinacija droge i alkohola u dramatičnom porastu, a razlog tomu leži u dvije varijable - ponudi i potražnji. Povećana konzumacija droge i alkohola rezultat je lake dostupnosti - s relativno malo novca možete danas kupiti sve što poželite.

Nužne promjene u sustavu

„Mladima i drogom mora se baviti Ministarstvo obrazovanja, a ne Ministarstvo zdravstva. Najvažnija je prevencija, kod nas dolaze tek kada treba 'gasiti vatru'. Prevencija ide kroz odgoj, obrazovanje i senzibiliziranje javnosti. Priča bi trebala kretati već u prvim razredima osnovne škole, peti razred je zadnje vrijeme kada moramo s njima raditi. Djeca već s 12 godina počinju eksperimentirati i nije dovoljno pričati kao što se pričalo našim generacijama već i putem interneta, društvenih mreža upozoravati na opasnosti. Mladi danas traže zadovoljstva na instant način putem sredstva, smatraju marihuanu bezazlenom supstancom”, ističe Zoričić.

Opasnost marihuane

„Ako netko par puta u životu zapali joint, vjerojatno mu se neće ništa dogoditi – u počecima. Problem je što svako takvo sredstvo stvara ovisnost, a osoba koja konzumira kanabis postaje socijalno i radno manje učinkovita, osoba koja ima genetski zapis za shizofreniju – ima puno veće šanse da oboli ako pojačano uzima kanabis. Psihoze su skupina oboljenja koja su teška, no mladi ljudi unatoč tome konzumiraju marihuanu. Riječ je o sukobu autoriteta i znatiželje, njima je to odraz da su odrasli. Prava poruka mladima nije: nemojte to uzimati, već : imate pravo da sami donesete odluku, ali prije nego donesete odluku sagledajte pozitivne i negativne posljedice i preuzmite odgovornost”, objašnjava psihijatar. Dodaje kako mladi traže smisao života i trebamo im pomoći u tome. Roditelji najčešće saznaju tek nakon tri, četiri godine da dijete konzumira sredstva i tada je već kasno, tada se razvila psihološka ovisnost.

Skrivena pandemija: Dok svijetom hara korona, sve više djece ima problema s mentalnim zdravljem

Ako pak uzmete heroin već imate velike šanse da ćete razviti ovisnost fizički i psihološki. U Hrvatskoj imamo trenutno 5300 ovisnika na supstitucijskoj terapiji čiji je životni vijek sada 40-ak godina, a već su 15-ak godina na terapiji.

Psihijatar Zoran Zoričić

DRAGAN MATIC/CROPIX

"Epidemija heroina je iza nas, odnosno pod kontrolom je. Dobar dio ovisnika je registriran i na to smo ponosni. Kokain je u dramatičnom porastu, svjetska trgovina kokainom je sve veća, tržište je dinamično. Prvenstveno nosi osjećaj euforije, on nema za razliku od heroina fizičku ovisnost već stvara psihološku ovisnost i duže se može konzumirati bez vidljivih posljedica, no može uzrokovati srčani i moždani udar Posljedice su nagle promjene raspoloženja, iz euforije u depresiju, bez kokaina više ne možete imati osjećaj zadovoljstva. Više ga ne uzimate da biste sebe počastili već da biste riješili apstinencijsku krizu i da biste mogli preživjeti”, objašnjava gost.

Dodaje kako alkohol i droge uglavnom idu zajedno. Dominantna skupina ovisnika o alkoholu i kokainu u Hrvatskoj su muškarci u kasnim tridesetima i ranim četrdesetima. Kada je riječ o liječenju priča je bolja no što javnost misli. 40 do 50 posto ovisnika o alkoholu trajno se izliječi, kod heroina je priča puno lošija jer nema apsolutnog izlječenja, osoba je na supstitucijskoj terapiji – dio ovisnika relativno normalno funkcionira na poslu i u obitelji, a kod djela ovisnika se 'spašava živa glava'. Od iznimne je važnosti, zaključuje psihijatar da u liječenju sudjeluje cijela obitelj.

Psihoterapeutkinja Karmen Kmetović Prkačin: ‘Nije uvijek cilj spasiti brak, neki ljudi jednostavno nisu kompatibilni‘