I nakon dvije godine, neki se nisu naviknuli na uvjete rada od kuće, dok su drugi tako prihvatili ‘remote‘ promjenu, da se užasavaju trenutka kad će ponovo morati fizički odlaziti na posao. Donosimo savjete stručnjaka kako što bezbolnije proći kroz još jednu promjenu - povratak u ured.
Mnogi od nas su posljednje dvije godine svoj posao odrađivali iz vlastitih domova. S razlogom pišem "odrađivali". Iako je to, po mišljenjima mnogih, trebala biti privremena mjera, rad u udobnosti vlastitog doma, u mekanoj trenirci, mnogima je donio brojne prednosti. S najavama kako se pandemija bliži kraju i kako je vrijeme da se vratimo na "staro normalno", brojni su, umjesto olakšanja, osjetili tremu pa čak i jači osjećaj nelagode.
Možda vam glavom prolaze situacije kako je naporno ponovo putovati na posao kroz jutarnju gužvu, ili kako nemate što odjenuti, kao i to da nećete moći tek tako usred posla odšetati do kuhinje i pojesti nešto. Vjerujte nam, niste sami. U razgovoru s eksperticom saznali smo kako je takva negativna reakcija na zahtjev poslodavca o povratku u urede sasvim prirodna pojava.
"Promjene u bilo čemu u prirodi nailaze na aktivan i manje ili više žustar otpor, na što se troši dio životne energije. Pojednostavljeno rečeno - 'stvari' žele ostati iste. Promjena zahtijeva prilagodbu, a kapaciteti prilagođavanja su ograničeni kod svih ljudi. Koliko su ograničeni ovisi o karakteristikama svakog pojedinca i po tome smo svi različiti. Neki su izuzetno prilagodljivi, dok su drugi vrlo rigidni i najmanja promjena im predstavlja neopisiv stres te može biti uzrokom psihičke dekompenzacije", kazala je dr. sc. Arijana Turčin, psihijatrica iz Poliklinike Artemeda.
Ako u gornjem opisu prepoznajete sebe, ili nekoga od vama bliskih, savjeti psihijatrice sigurno će vam olakšati novu "staru" situaciju.
Nagradite se malim stvarima
Jednom kad se vratimo u ured, ponovo moramo svakodnevno paziti na formalno odijevanje, uređivanje, šminkanje, frizuru. Malo nas radi u tvrtkama koje dopuštaju dolazak na posao u "pidžamoidu" i to nam je bilo sasvim ok prije pandemije. Osvijestite i prisjetite se koliko se zapravo dobro osjećate kad odjenete svoje omiljene kombinacije i dotjerate se.
Ako vam je nakon dužeg izbivanja nešto teže ponovno uskočiti u formalnije krpice, dodatna motivacija vam može biti i nabavljanje nove garderobe - nagradite se! Motiv može biti i odlazak kod frizera, manikera ili nešto treće što će vam pomoći da se osjećate bolje i zadovoljnije, u konačnici, samopouzdano.
Čitajte i: Rad od kuće nekima je 'med i mlijeko', drugima noćna mora: Kako ste se vi snašli radeći od doma?
Povratak na 'stari' bioritam
Nakon što smo mogli ići na spavanje dva sata kasnije, a ujutro spavati tri sata duže i jesti kad god nam se je prohtjelo, ima li povratka na staro, pitamo se sad. No kao i sa svime, uz male trikove možemo se vratiti na stari raspored. Postepeno prilagođavanje bioritma na novu/staru satnicu lakše ćemo postići ako postepeno počnemo ranije odlaziti na spavanje.
Isto tako treba pokušati prilagoditi raspored obroka i tako ih ponovo dovesti u red. Dnevni jelovnik i "gablec", ako ga nosimo od kuće ili pak planiramo dostavu, također trebamo planirati i smatrati to malom "nagradom".
Ako još čekamo povratak u firmu, dobar trik je da se dok smo još na radu od kuće počnemo ozbiljnije odijevati i tako polako navikavati na ideju povratka u ured. A kad kraj radnog vremena dođe, a mi smo u lijepoj odjeći to može biti poticaj da umjesto na kauč, prošećemo do grada među ljude.
Probudite svoju društvenu stranu
Može nam se lako dogoditi da nakon dvije godine zatvorenosti u kući, shvatimo da nam je teže koncentrirati se na rad među ljudima. Nekima od nas možda su u značajnijoj mjeri oslabile i opće socijalne spretnosti, dok ih neki možda nisu ni imali. Za neke je ozbiljan problem postalo druženje ili izlasci kao nekada, gledanje u oči za vrijeme razgovora ili neobavezno ćaskanje. Te poteškoće mogu se smanjiti ili otkloniti, pogotovo ako odlučimo “trenirati” socijalne spretnosti.
Da bi to postigli trebamo si postaviti male zadatke ili izazove i postepeno ih savladavati. Bitno je da se ne optereti odjednom s prevelikim izazovom, jer to može samo dodatno pojačati anksioznost.
U kretanju je spas
Iako pomisao na putovanje do posla i nazad nije baš omiljena aktivnost većini ljudi, realno svi znamo da je to najbolji način da se motiviramo na - kretanje. Mnogi su se po inerciji zatvorili u kuće, neki mjesecima pa i godinama nisu otišli do centra grada. Vrijeme je za pokret, pa makar to bila šetnja do ureda.
Nema više muka po tehnologiji
Mnogi od nas će zasigurno odahnuti kad se nakon povratka u ured prestanu zamarati tehničkim izazovima koji su nam zagorčavali svakodnevicu proteklog perioda. Savršena internetska veza, računalo je samo naše, ne moramo ga dijeliti s članovima obitelji - zbog online nastave ili slično. Ne moramo ušutkavati ukućane zato što obavljamo važan poziv ili imamo video-sastanak.
Manje zooma, manje drama
I najmanji dogovor između više kolega znao se protegnuti na brojne mailove, a sada sve to opet možemo elegantno riješiti na ležernoj kavi u prostorijama firme. Nema više zvukova notifikacija zbog kojih smo skakali na drugi kraj stana - kao ni beskonačnih zoom sastanaka na kojima možda pola sadržaja ne bismo ni čuli. Pa tko to ne bi htio?
Druženje s kolegama
U svom kolektivu zasigurno imate drage kolege, s kojima se volite šaliti, koji vam mogu uskočiti u pomoć kao i vi njima. Društvena samo bića i kontakt uživo nikad neće moći nadoknaditi nikakvo online komuniciranje i svakako vrijedi ponovno uspostaviti malene rituale zajedničkih ispijanja kave ili relaksirajućih druženja nakon posla u obližnjem kafiću.
Čitajte i: Istraživanje pokazalo: Rad od kuće žene dovodi do ruba - u poslovnom i privatnom smislu
Što učiniti ako tjeskoba kod odlaska na posao jednostavno ne popušta?
Ako tjeskoba traje predugo, preintenzivno ili u kombinaciji predugo preintenzivno, potrebno je potražiti stručnu pomoć i javiti se na razgovor psihijatru. Mogu se pojaviti i poremećaji raspoloženja (depresija) što je također razlog za psihijatrijski pregled. Tako se utvrđuje koliko su tegobe zaista teške, je li potrebno liječenje lijekovima ili je dostatna samo psihoterapija, a dodatno se individualno daju savjeti što pacijent može učiniti sam kako bi mu bilo bolje. To uključuje bavljenje relaksirajućim aktivnostima, hobijima, rekreacijom na svježem zraku, predlažu se vježbe disanja i slično. Važno je znati, da postoji pomoć, samo ju je potrebno potražiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....