Screenshot
#ostajemdoma

Poznati sociolog o utjecaju ove pandemije na društvo: 'Mogući su baby boom, ali i više razvoda'

U sklopu kampanje #ostajedoma razgovarali smo sa poznatim sociologom koji nam je otkrio kako se uspješno nositi s panikom te zašto zbog nje rastu predrasude prema nekim manjinama i narodima.

U sklopu kampanje #ostajedoma razgovarali smo sa poznatim sociologom koji nam je otkrio kako se uspješno nositi s panikom te zašto zbog nje rastu predrasude prema nekim manjinama i narodima.

U posljednjih nekoliko tjedana naši životi bitno su se promijenili, a jučer su nadležne institucije donijele nove mjere kako bismo se što bolje zaštitili od koronavirusa i kako bi cijeli ovaj kaos brže prošao. No, koliko se god moramo prilagoditi na novonastalu situaciju i biti što smireniji, ipak u nama postoji doza panike.

Doc. dr. sc. Ivor Altaras Penda, sociolog i izvanredni profesor na privatnom sveučilištu Libertas, za Gloria.hr otkrio je da je panika prirodna reakcija na nepoznate situacije i da je stoga razumljiva, ali i da se s njom možemo uspješno nositi.

Najbolja zaštita trenutno je ostati doma, stoga podržite kampanju #ostajemdoma

"Panika nikad nije dobra, ona unosi puno nemira u ljude i izaziva reakcije koje nisu sasvim smislene, a suzbiti se može samo sviješću da što god se dogodilo, čovjek će se nekako moći nositi s tim", kaže Penda te dodaje da su ljudi kod nas većinom ostali mirni, bez obzira na to što su pohrlili u trgovine i pokupovali veću količinu hrane i potrepština.

Kako bismo održali mentalno zdravlje u ovakvim izvanrednim situacijama, kaže Penda, trebamo ograničiti unos informacija kojima nas svakodnevno bombardiraju sa svih strana.

"Dobro je biti informiran, ali biti bombardiran informacijama svaki sat i dan je zaista kontraproduktivno", poručuje.

Panika dovodi i do stigmatizacije nekih manjina jer mislimo da će nas, s obzirom na to da je korornavirus potekao iz Kine, apsolutno svi Azijati zaraziti.

Penda je objasnio zašto tako reagiramo.

"Naš mozak funkcionira po principu pojednostavljivanja stvari pa u moru informacija koje svakodnevno upijamo briše one nepotrebne kako bi našao one važnije. Slično radi i kada se nađemo u ovakvim situacijama - želimo naći način obrane od toga, pojednostavljujemo stvari i grupama ljudi olako pripisujemo osobine koje oni zapravo nemaju", ističe Penda. Tako se, dodaje, stvaraju stereotipi, a put od stereotipa do predrasuda je jako kratak.

I za kraj, bit će zanimljivo vidjeti, kaže Penda, jesu li karantene doprinijele baby boomu ili ćemo nakon borbe s koronavirusom imati veći broj brakorazvodnik parnica.

Linker
27. listopad 2024 04:12