Pojedinci mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je razina stresa na vrhuncu.
Nakon strogih karantena diljem svijeta u prvome polugodištu 2020., činilo se da s ljetom stvari kreću nabolje - ograničenja su ublažena, a broj zaraženih koronavirusom počeo je padati. No, virus nije nestao niti je ikamo otišao.
To je sad u potpunosti jasno jer su mnoge zemlje ušle u drugi val zaraze, pa tako i u nova zatvaranja. Neovisno o tomu što to znači fizički, takve ‘naprijed-nazad‘ promjene između popuštanja i zatezanja mjera naprežu psihu, kaže njemačka psihoterapeutkinja i spisateljica Mirriam Priess. Ističe da, što se češće to događa, pritisak raste.
"Na bihevioralnoj razini, to znači povlačenje iz društvenog života i izolaciju, a na emocionalnoj su razini karakteristični nemir, strah i napetost," kazala je Priess.
I imunološki sustav može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati i pojavom fizičkih bolesti.
Preiss kaže da u takvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se što možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje. Savjetuje da obratimo pozornost na to kako reagiramo na smetnje i da se savjetujemo s liječnikom prije nego što one postanu veći problem.
Dodaje da nije rješenje pokušati u potpunosti zaboraviti da se oko nas zbiva pandemija, već je bolje suočiti se sa situacijom i nastojati razmišljati realno.
"Kriza s koronavirusom dotiče i podsvjesne strahove ljudi i njihove nerazriješene krize", podsjeća Priess. Suočeni su sa starim, neprocesuiranim osjećajima koji zapravo nemaju ništa s aktualnom situacijom. Biti toga svjestan i aktivno odgovoriti ključ je u nošenju s takvim stresom, kaže njemačka stručnjakinja.
Čitajte i:
Žene više pate u karanteni: Izvukle su ‘deblji kraj‘ i teže podnose socijalnu izolaciju
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....