Žensko pravo na izbor u srcu je žestokog kulturnog rata. Nekad su se ratovi vodili za naftu. Sad se vode oko prava na odlučivanje o vlastitom tijelu.
Od sedamdesetih kad je u nizu zapadnih zemalja legaliziran pobačaj, svijet se do danas jako promijenio.
Od minice do slobode da žena sama odluči hoće li i kad će rađati: šezdesetih i sedamdesetih mladi su osvajali nove slobode, sukobljavajući se s krutošću svijeta odraslih - s tradicijom, običajima, inercijom okoštalog društva koje se nerado mijenja. Stari svijet je naposljetku ustuknuo, s novom glazbom i radikalno drugačijim svjetonazorom dugokosi muškarci i žene u haljinama na cvjetiće nepovratno su promijenili način na koji živimo.
Dugujemo im puno od današnjeg bogatstva izbora, od mode do slobode izbora životnih stilova. Tko se još sjeća da se nekad smatralo drskošću da žena obuče hlače ili ode sama na piće?
Ali svijet se promijenio, i nije se stao mijenjati. Danas se žene ne bore samo s prikrivenim tradicionalistima koji ispod glasa njurgaju da im je ipak mjesto u kuhinji. Suočene smo sa snažnim, dobro organiziranim i izdašno financiranim pokretom za smanjivanje ženskih prava koji koordinirano djeluje na više kontinenata. Nije riječ o sukobu pojedinaca različitog mišljenja: protivnici ženskih sloboda su dobro organizirani, imaju moć i novac da nam uskrate naša zakonom garantirana prava. I prijete da uskoro više neće postojati ni na papiru.
Žensko pravo na izbor u srcu je žestokog kulturnog rata. Nekad su se ratovi vodili za naftu. Sad se vode oko prava na odlučivanje o vlastitom tijelu.
Stvar je krenula iz SAD sedamdesetih s ultrakonzervativnim evangeličkim skupinama koje su zahtijevale zabranu pobačaja. Danas iza njih stoje tajkunske milijarde, ali i bijes milijuna koji strahuju za posao i egzistenciju u globalnom digitaliziranom svijetu koji se brzo mijenja i još brže troši ljude. Njihov bijes okreće se prema slabijima: imigrantima, homoseksualcima, ženama.
Liberalizacija društva izazvala je konzervativnu reakciju. Puno ih je koji bi htjeli vratiti kotač vremena unazad. Strah je to jači što žene marširaju, posvuda, kod nas kao i u SAD-u već je 60 posto studentica na sveučilištima, i ne vidi se da posustaju u ambicijama. Teška vremena za one koji misle da je pravo muškarca da zapovijeda ženi.
Zato je moguće da SAD danas stoji pred zabranom pobačaja na saveznoj razini. Kao i u Hrvatskoj, i u Sjedinjenim Državama većina stanovnika podržava žensko pravo na izbor, ali protivnici su dobro organizirani: u Hrvatskoj zloupotrebljavaju pravo na prigovor savjesti da ne bi obavljali zakonski legalan pobačaj, dok je Trump u SAD uspio instalirati dovoljno svojih pristaša u Vrhovni sud da promijene pola stoljeća stari zakon o pobačaju.
U oštro polariziranom društvu ženska prava postaju simbol za slobode čovjeka uopće. Prvo je na redu pobačaj, potom istospolni brakovi, a nakon toga? Bivši američki predsjednik Donald Trump nada se reizboru: milijuni ga podržavaju, usprkos toga što ga više od 20 žena optužuje za seksualno nasilje.
Ultrakonzervativci marširaju Europom, prenoseći iste teme i iste slogane iz SAD u Europu, hrvatski Hod za život organizira se po uzoru na američki March for Life, koji se održava od 1974. U svakoj europskoj zemlji naći će te skupine koje istim riječima i metodama agitiraju protiv pobačaja.
Te skupine manipuliraju strahovima milijuna koji se osjećaju ugroženi i slabi. Prestravljeni ubrzanim društvenim promjenama, neprijatelje vide u imigrantima, ženama, homoseksualcima. Prvo žene da sredimo, računaju, a onda ostalo.
Ionako se svijet nikad nije istinski složio s tim da žene budu ravnopravne: to bi značilo, među ostalim, da muškarci posvuda podjednako vremena troše na kućanske poslove i brigu o djeci, a svojeg se komoda još nitko bez borbe nije odrekao. Ili da društvo ozbiljno tretira nasilje nad ženama, pa kud bismo došli?!
Sve što smo mislile da se podrazumijeva, ponovo je upitno. "Nikada ne zaboravite da je potrebna samo jedna politička, ekonomska ili vjerska kriza da bi prava žena bila dovedena u pitanje. Ova se prava nikada ne mogu uzeti zdravo za gotovo. Morate ostati na oprezu čitavog života", upozorila je još Simone de Beauvoir (1908 -1986), francuska filozofkinja i feministkinja, autorica kapitalnog Drugog spola.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....