Različite informacije vezane uz večeranje dovoljne su da ostanemo zbunjeni: jedna od nedavnih studija tvrdi da rana večera – ona u dva sata popodne – ili njezino preskakanje može povećati razinu sagorijevanja masti, prema drugoj večera nakon sedam popodne povećava rizik od srčanog udara, dok, pak, prema trećoj večeranjem u deset sati navečer unosimo 248 kalorija više od onih koji jedu ranije. S tolikim brojem savjeta vezanih uz najkasniji obrok u danu, poželjno je razbiti mitove i držati se praktičnih savjeta nutricionista.

Sve vrlo ovisi o stilu života i rasporedu. Netko tko se budi u pet ujutro može večerati u 5 popodne, a netko tko odlazi na spavanje u jedan ujutro može večerati u deset navečer – niti jedno od navedenog nije samo po sebi krivo ili nezdravo. Idealno vrijeme za večeranje bilo bi tri sata prije spavanja, preporučuje Farah Fahad, nutricionistkinja i osnivačica "The Farah Effect". Radi se o dovoljnoj količini vremena u kojoj će tijelo probaviti hranu i nećemo otići u krevet punog želuca.

Večerajte samo ako ste gladni

Često jedemo zbog vanjskih utjecaja - točno određenog vremena za večeru ili u društvu prijatelja - ali Fahad kaže da je najvažnije jesmo li gladni ili ne. Ako tijelo ne traži još kalorija, sve što ćemo unijeti će skladištiti kao masti, čime nanosimo štetu metabolizmu.

Kasni obrok nije problem – važno je što i koliko jedemo

Fahad preporučuje izbjegavanje teških večera. Hrana je energija, a za nju nema potrebe prije odlaska u krevet. Tijelo se tada gasi i tu energiju neće iskoristiti.

Objavu dijeli Sara (@sarafit_nf) Svi 21, 2017 u 5:21 PDT

Teška večera nije dobra za metabolizam

Masni obroci se sporije probavljaju i, ako ih unosimo kasno navečer, mogu prouzročiti probleme sa želučanim refluksom i žgaravicom. Osim toga, kasni, teški obroci uzrokovat će to da će krv biti fokusirana na probavu, a ne na oporavak tijela od dana. Jedan od znakova da je večera bila preteška je umor i osjećaj manjka energije ujutro.

Postoje određene namirnice koje treba izbjegavati

Fahad naglašuje da unos hrane bogatom ugljikohidratima kao što su tjestenina, kruh i pržena hrana treba biti ograničen, a nepoželjni su i deserti. S obzirom na to da nakon večere idemo na spavanje oni neće biti iskorišteni za energiju, već će se skladištiti kao masti.

Objavu dijeli Lau★ (@la.lau) Svi 22, 2017 u 2:37 PDT

Kasni zalogaj neka bude proteinski

Ponekad nakon večere i dalje osjećamo glad. Kasno noću treba pripaziti da se radi o grickalici bogatoj proteinima. Najbolje bi bilo uzeti komadić sira, šaku badema, krekere od cjelovitih žitarica ili grčki jogurt, ali i nakon toga treba ostati "na nogama" još barem jedan sat za dobru probavu.

Ne trebate imati raspored, ali cilj treba biti redovitost

Nepravilan i hirovit raspored obroka može prouzročiti da tijelo pomiješa signale gladi i sitosti. S određenim vremenom za doručak, ručak i večeru, kojeg se barem djelomično pridržavamo, možemo "istrenirati" tijelo da bude gladno u prikladno vrijeme.