Kosa može posijedjeti od stresa, ali boja joj se može i vratiti

Prema legendi, francuska kraljica Marija Antoaneta posijedjela je noć uoči smaknuća. Legenda je vrlo vjerojatno neistinita, jer vlas nakon što izraste iz folikula ne mijenja boju, no studija Sveučilišta Columbia, objavljena na eLife, prva nudi kvantitativne dokaze koji povezuju psihološki stres i sijedu kosu kod ljudi. I dok se može činiti prirodnim da stres ubrzava sijeđenje, znanstvenike je iznenadilo otkriće da se boja kose može vratiti kad se stres eliminira, što je nalaz suprotan od nedavne studije provedene na miševima prema kojoj su sijede dlake izazvane stresom trajne.

Ponovo mladi pigmenti

„Razumijevanje mehanizama koji dopuštaju 'staroj' sijedoj kosi vraćanje na 'mlado' pigmentirano stanje, moglo bi dati nov uvid u starenje općenito i u to kako na njega utječe stres. Naši podaci dodatak su sve većem broju dokaza koji pokazuju da starenje nije linearan, fiksan biološki proces, nego se može, barem djelomično, zaustaviti, pa i privremeno preokrenuti”, rekao je Martin Picard, izvanredni profesor bihevioralne medicine, glavni autor studije Sveučilišta Columbia.

Kosa sadrži informacije o našoj biološkoj prošlosti. Dok su dlačice još pod kožom, kao folikuli, podložne su utjecaju hormona stresa i drugih procesa u našem tijelu i umu. Nakon što izrastu iz vlasišta, očvrsnu i stječu stabilan oblik.

Na odmoru mu potamnila kosa

Premda se već dugo smatra da psihološki stres može ubrzati sijeđenje, nije bilo dovoljno osjetljive metode koja bi precizno povezala vrijeme stresa s gubitkom pigmenta na razini folikula. Sada su autori studije razvili novu metodu vrlo preciznog snimanja sićušnih slojeva ljudskih vlasi kako bi se kvantificirao opseg gubitka pigmenta u svakoj od njih. Svaki sloj, širok dvadesetinu milimetra, predstavljao je sat rasta kose. Skener visoke rezolucije mogao je tada otkriti suptilne varijacije u boji, toliko sitne da ih oko ne može vidjeti.

Znanstvenici su analizirali vlasi 14 dobrovoljaca te rezultate usporedili s podacima iz dnevnika stresa, u koje su sudionici upisivali razinu stresa. Istraživači su vrlo brzo uočili da neke sijede vlasi prirodno vraćaju izvornu boju, što nikad ranije nije bilo kvantitativno dokumentirano, rekao je Picard. Podaci iz dnevnika pokazali su upečatljivu vezu između stresa i sijede kose, a u nekim slučajevima i vezu oslobađanja od stresa i vraćanja boje kose. Primjerice, promatrane vlasi jednog sudionika ponovo su potamnjele tijekom godišnjeg odmora.

Ne događa se svima

Istraživači su mjerili i razine tisuća proteina u kosi te njihove promjene dužinom vlasi. Promjene su se dogodile u 300 proteina kad se promijenila boja kose, a znanstvenici su razvili matematički model koji sugerira da promjene u mitohondrijima izazvane stresom mogu objasniti kako kosa sijedi zbog stresa. „Često se kaže da su mitohondriji centrale stanice, ali oni su i poput malih antena koje odgovaraju na niz različitih signala, uključujući psihološki stres”, rekao je Picard.

Studija je pokazala da je sijeđenje kod ljudi reverzibilno. Ipak, to ne znači da će sa smanjenjem stresa kosa sigurno vratiti normalnu boju. Picard kaže: „Prema našem modelu, kosa mora doseći određeni prag prije nego što počne sijediti. U srednjoj dobi smo blizu tog praga, zbog biološke dobi i drugih faktora, pa nas stres lako može gurnuti preko praga i potaknuti prelazak boje kose u sijedu. No, ne mislimo da će 70-godišnjaku koji je godinama sijed početi rasti tamna kosa ako se riješi stresa, niti da će velik stres kod desetogodišnjaka izazvati pojavu sijede kose.”