Seksualno nasilje je jedno od najtežih kaznenih djela koje se najmanje prijavljuje. I to ne samo u Republici Hrvatskoj nego u cijelom svijetu. Mnogi su razlozi neprijavljivanja nekog od preživljenog oblika seksualnog nasilja, pa tako i seksualnog uznemiravanja. Razloge možemo svrstati u tri grupe: osobni razlozi, nedostatna podrška osobama koje su preživjele seksualno nasilje te strah od prijave i ishoda sudskog postupka. "Čak i kad žene prijave seksualno nasilje, najčešća društvena reakcija jest okrivljavanje osobe koja je preživjela seksualno nasilje i prebacivanje odgovornosti s počinitelja nasilja na žrtvu", ističe Kristina Mihaljević, voditeljica preventivnih programa Ženske sobe.

Analiza globalnog pokreta "Amnesty International" pokazuje kako u šesnaest europskih zemalja, skandinavskim zemljama, Belgiji, Španjolskoj, Sloveniji, postoje zakoni koji jasno definiraju da je svaka seksualna aktivnost bez pristanka seksualno nasilje te da pristanak mora biti dobrovoljan, jasan i može se povući u bilo kojem trenutku. Ako osoba ne izrazi jasan pristanak ili povuče pristanak tijekom seksualnog čina to se smatra seksualnim nasiljem. U Republici Hrvatskoj vrijedi zakonska regulativa koja kaže da je dob za seksualni pristanak 15 godina.

PRESS

Promjene zakonodavstva

Kristina Mihaljević ističe kako je pravna definicija silovanja u Hrvatskoj doživjela značajne promjene s kaznenim izmjenama koje su stupile na snagu 2020. godine. Ukinuto je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, ali je zakonodavstvo zadržalo razliku u počinjenju djela uz upotrebu sile ili prijetnje ili bez upotrebe te je sve svedeno pod članak 153. – kaznenog djela silovanje. Usprkos pozitivnim zakonodavnim promjenama, u praksi se Ženska soba i dalje susreće s problemima na koje se i upozorilo evaluacijskim "Grevio" izvještajem za Hrvatsku. Grevio potiče državu da u potpunosti provede novousvojene odredbe Kaznenog zakona koje obuhvaćaju kaznena djela silovanja i seksualnog nasilja te da osiguraju da ih tijela zadužena za provedbu zakona, tužiteljstvo i pravosuđe, učinkovito primjenjuju u praksi, uključujući i kad nema otpora žrtve, jer najčešća reakcija na seksualno nasilje je smrzavanje od straha. "Najviše se susrećemo s problemom nevjerovanja žrtvama što utječe na prijavljivanje i procesuiranje kaznenih djela. Kad žena preživi seksualno nasilje najčešće se događa da svi propituju na koje je sve načine rekla "ne". Je li se branila, je li vikala, ali nitko se ne pita je li rekla "da" i je li mogla reći "da" slobodno, svjesno i bez straha od posljedice", govori Mihaljević.

PRESS

Porazna statistika

Istraživanja i iskustvo rada Ženske sobe ukazuju da na 1 prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva. Više od 90 posto žena koje prežive silovanje godinama nikome neće povjeriti svoje iskustvo, a još u manjem broju slučajeva će ga prijaviti. Slični su podaci i za djecu koja prežive seksualno nasilje u obitelji ili od drugih bliskih osoba, a isto vrijedi i za sve druge oblike seksualnog nasilja. "Gotovo pa ne postoji djevojka ili žena koja nije preživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja. Seksualno nasilje jedan je od dva dominantna oblika rodno uvjetovanog nasilja uz nasilje u obitelji, odnosno oblika nasilja u kojem su u više od 90 posto slučajeva žrtve djevojke i žene, a u više od 90 posto slučajeva počinitelji su mladići i muškarci", ističe Kristina Mihaljević.

Problem prekriven šutnjom

Podaci Vijeća Europe, Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih naroda, te drugih ključnih aktera, ukazuju da će jedna od tri žene tijekom svog života preživjeti fizičko i/ili seksualno nasilje, da će jedna od pet žena tijekom života preživjeti pokušaj silovanja i/ili silovanje, kao i da će jedno od pet djece preživjeti neki oblik seksualnog nasilja do svoje osamnaeste godine. Svjedočanstva osoba koje su preživjele seksualno nasilje iskorak je u borbi protiv predrasuda te zagovaranje koncepta pravog pristanka. Ako ste preživjeli seksualno nasilje, potražite besplatnu podršku u savjetovalištu Ženske sobe putem e-adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili kontakt broja 01 6119 444. Kampanju "Nisam rekla DA" u suradnji provode Ženska soba i HAIKU communications. Dizajn kampanje i knjižice potpisuju Josipa Tadić i Sven Sorić.