DRAGAN MATIC CROPIX
Riječ stručnjakinje

Gordana Buljan Flander: "Štedimo na djeci, pričamo o mentalnom zdravlju, a malo radimo na prepoznavanju nasilnih ponašanja"

Psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander, osnivačica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba osvrnula se na stravičan događaj u zagrebačkoj školi u kojoj je 19-godišnjak napao učiteljicu i djecu nakon čega je jedna djevojčica izgubila život te za Gloriju piše što roditelji i društvo trebaju napraviti da zaustavimo vršnjačko nasilje.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander, osnivačica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba osvrnula se na stravičan događaj u zagrebačkoj školi u kojoj je 19-godišnjak napao učiteljicu i djecu nakon čega je jedna djevojčica izgubila život te za Gloriju piše što roditelji i društvo trebaju napraviti da zaustavimo vršnjačko nasilje.

Djeca koja nemaju razvijene vještine upravljanja emocijama i rješavanja problema, koja nemaju razvijenu emocionalnu regulaciju u riziku su da nasiljem izražavaju svoje frustracije, bijes, agresiju, a posebno djeca i mladi kod kojih nije bilo toplih brižnih odnosa u obitelji. Djeca koja su izložena nasilju u obitelji su četiri do šest puta u većem riziku za nasilno ponašanje u adolescenciji, kao i ona djeca koja su i sama bila izložena vršnjačkom nasilju i cyberbullyingu.

Roditelji bi trebali poticati razgovore s djecom o njihovim osjećajima i učiti djecu empatiji. Radim 43 godine i shvaćam da su djeca danas puno manje empatična no prije, što znači da ne dobivaju empatiju u vlastitoj obitelji, a kasnije vrtić, škola, zajednica propusti priliku da uče empatiju u tom okruženju. Djecu treba učiti empatiji, suosjećanju, prepoznavanju svojih i tuđih osjećaja, u odgoju postaviti granice i dati posljedice za nasilno ponašanje te nagrađivati prihvatljivo ponašanje. Roditelji trebaju gledati mijenja li se dijete, povlači li se iz društva, je li agresivnije, je li došlo do neuspjeha u školi, dakle reagirati na male promjene u djetetovom ponašanju i potražiti pomoć stručnjaka na vrijeme.

I sami roditelji mogu modelirati mirno rješavanje sukoba svojim načinom kako rješavaju sukobe. Ne možemo očekivati od roditelja koji ‘hejta‘ po društvenim mrežama da će zabraniti djetetu da ono to radi. Djeca su danas izložena mržnji i nasilju u svakodnevnom životu i oni od nas uče. Valja razgovarati o negativnom utjecaju nasilnih sadržaja u on line prostoru. Na najmanji oblik nasilja treba reagirati odmah i obavijestiti školu ako se ono događa, potražiti stručnu pomoć u školi i izvan nje.

Mi kao društvo štedimo na djeci, stalno pričamo o prevenciji i mentalnom zdravlju, ali i dalje vrlo malo radimo na prevenciji i prepoznavanju nasilnih ponašanja, premalo radimo na ranoj intervenciji. To sve ovisi o programima, o entuzijazmu pojedinih stručnjaka, pojedinih ravnatelja. I dalje nemamo dovoljan broj psihologa i stručnjaka mentalnog zdravlja niti u zdravstvu, niti u školstvu, onim područjima koja se bave djecom i mladima. Nema sustavnih programa kojima bi učili djecu emocionalnoj inteligenciji, empatiji, nenasilnom rješavanju problema i krajnje je vrijeme da se pokrene kampanja od strane Ministarstva obrazovanja koja bi se odnosila na bullying i cyberbullying.

20. prosinac 2024 23:57