Gradu izmučenom pandemijom i potresom: 'Zagrebu – riječju i slikom' natječaj Književnog petka

U multidisciplinarnom natječaju kojeg su raspisali u Knjižnicama grada Zagreba svi zainteresirani mogu sudjelovati: pjesmom, kratkom pričom, fotografijom ili kratkim videom.

Piše

Gloria.hr

Objavljeno 26. travanj 2020. 15:11

U multidisciplinarnom natječaju kojeg su raspisali u Knjižnicama grada Zagreba svi zainteresirani mogu sudjelovati: pjesmom, kratkom pričom, fotografijom ili kratkim videom.

"Zagrebu - riječju i slikom", natječaj je Književnog petka u kojem se pozivaju svi zainteresirani da svojim djelima inspiriranima glavnim gradom pošalju na adresu Knjižnica grada Zagreba.

Književni petak jedan je od najstarijih zagrebačkih kulturnih programa, koji se kontinuirano, uz manje prekide, odvija od 1955. godine. U ovoj, šezdeset i petoj godini njegova održavanja, grad Zagreb pogodio je razoran potres i to u jeku mjera izolacije povodom epidemije koronavirusa.

"Ako je vidljivost dobra i nema buke, a čovjek sâm i u mogućnosti da se izrazi, svijet se čini savršenim", citat je velikog slikara Josipa Vanište kojim su iz organizacije Književnog petka pozvali Zagrepčane i one koji vole taj grad da puste mašti na volju i sudjeluju u njihovom natječaju.

Pravila natječaja

Imajući na umu ključne odrednice tribine Književni petak te uvidjevši u ovom trenutku jedinstvenu priliku za bilježenje onoga što Zagrepčanima znači ovaj grad, kao i dobrobit kreativnosti u prevladavanju iskustava iz nedavnih događaja, povodom nadolazećeg Dana grada Zagreba 31. svibnja 2020. godine, iz Knjižnica grada Zagreba odlučili su organizirati multidisciplinarni natječaj.

"Pozivamo sve zainteresirane da nam do nedjelje, 17. svibnja 2020. pošalju pjesmu, kratku priču, fotografiju ili kratki video", pozivaju sve zainteresirane da pravila natječaja prouče na njihovim stranicama, a tijek natjecanja na njihovim društvenim mrežama.

View this post on Instagram

Tim Književnog petka za vas je - povodom Noći knjige 2020. godine u specijalnom online izdanju - pripremio kviz "Citati i literati" i nalazi se iza ovog linka: https://bit.ly/3crlI9O. + Link za pristup kvizu nalazi se u opisu profila! Kviz je namijenjen svim ljubiteljima književnosti i onima koji će to - odgovarajući na ova pitanja - sigurno postati! Čuvajte se, čitajte i vidimo se prvom prilikom, voli vas vaš KP! #književnipetak #knjizevnipetak #kvizknjiževnogpetka #kvizzanoćknjige #citatiiliterati #citatiknjige #kviz #književnipetak2020 #noćknjige #nocknjige #nocknjige2020 #noćknjige2020

A post shared by Književni petak (@knjizevni.petak) on Apr 22, 2020 at 2:35pm PDT

"Tema? Pustite mašti na volju, neka Zagreb bude vaša inspiracija!", poručili su iz Književnog petka.

Tradicija duga 65 godina

Davnog 4. studenog 1955. godine u čitaonici Radničke biblioteke (danas Knjižnica Božidara Adžije) održan je prvi "Književni petak" s gostom Vladanom Desnicom. Od 1980. godine tribinu su zajednički organizirale Radnička biblioteka i RANS "Moša Pijade", a 1988. godine tribinu "preuzimaju" Knjižnice grada Zagreba. Mnogi su hrvatski književnici, ali i druga ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti, koji su nastupili na "Petku".

View this post on Instagram

Drugi Književni petak 11. studenog 1955. godine ugostio je mađarskog i hrvatskog književnika Ervina Šinka (pravim imenom Franjo Spitzer), koji je govorio o svojem putopisnom i autobiografskom dnevniku "Roman jednog romana" (1955), o životu borca i pisca koji se u vrtlogu staljinističkih čistki bori za pravo umjetnika i čovjeka na vlastiti književni i moralni integritet. (Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59576) Šinko je tada istaknuo, a vi se složite ili ne: "Po mom mišljenju umjetnik ima samo jednu narudžbu. Jednu jedinu, onu koju mu diktira njegova vlastita senzibilnost, njegova vlastita savjest. Nikakva druga narudžba ne može postojati za umjetnika koji je zaista umjetnik. Postoji međutim jedna industrijalizacija književnosti, i to ne samo na Zapadu nego i u zemljama koje grade socijalizam. Industrijalizacija znači ovdje – pokušati dati ono što se traži. U ovom slučaju umjetnik zapravo prestaje da bude umjetnik. On u tom slučaju ne radi ništa drugo nego ono što radi svaki zanatlija koji se brine da zadovolji potrebe, jer se zato plaća." O Šinku možete pročitati i u Krležijani: http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2187 te Židovskom biografskom leksikonu: https://zbl.lzmk.hr/?p=2502 #književnipetak1955 #knjizevnipetak1955 #tribinaknjiževnipetak #tribinaknjizevnipetak #ervinsinko #ervinšinko #franjospitzer #romanjednogromana #hrvatskiknjiževnici #mađarskiknjiževnici #krležijana #velikačistka #velikiteror #greatterror #josifstaljin #josephstalin #greatterrorinliterature #velikačistkauknjiževnosti

A post shared by Književni petak (@knjizevni.petak) on Apr 6, 2020 at 1:32am PDT

Publika je svih ovih godina na tribini mogla slušati i strane goste kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici…

"Književni petak" održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice i "Književni petak" dobiva novi prostor - čitaonicu na 1. katu Starčevićevog doma, da bi se potom "popela" na treći kat u Galeriju Kupola, gdje se održava i danas.