Izvedba Kraljevskog baleta događaj je sam po sebi, a koreografija Petera Wrighta razlog je više da obitelj odvedete u kino, na prikazivanje baletne predstave svih predstava, otkako je plesnih papučica.
Tko nije uspio doći do toliko željenih ulaznica za tradicionalni baletni božićni spektakl u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, mogao bi ipak uživati u Orašaru, baletnoj izvedbi svih izvedbi koja glazbom, pokretom i raskošnim kostimima utjelovljuje duh Božića. Spektakularna predstava prikazat će se u Cinestaru 17. prosinca, u izvedbi Kraljevskog baleta i u koreografiji legendarnog Petera Wrighta.
Riječ je o jednoj od najznačajnijih baletnih trupa te o njenom alfa i omegi, nekadašnjem baletanu, koreografu i redatelju koji je već dugo u mirovini (ima 97 godina) no njegovo postavljanje Orašara daleke 1984. i danas je među najboljima.
Kroz najljepšu božićnu bajku vodit će vas Klara i njezin začarani princ Orašar. Dodajmo i to da je predstava koja će se u prosincu prikazati u Cinestaru, posebna je po tome što u njoj sudjeluje gotovo cijeli baletni ansambl u raskošnim kostimima: za izvođenje Orašara kako treba, potrebno oko 150 baletnih kostima od kojih je jedan ljepši od drugog.
Scenografija je utjelovljenje bajke, kao stvorena za blagdansko opuštanje cijele obitelji dok glazba Čajkovskog savršeno utjelovljuje duh Božića. Recimo i to da Petar Iljič Čajkovski nije slutio da će njegov 71. balet od kojeg nije puno očekivao, stotinjak godina poslije praizvedbe u teatru Mariinsky u Sankt-Peterburgu, postati najizvođeniji i najomiljeniji otkako je baletnih papučica.
Priča o Orašaru, odnosno Ščelkunčiku, počinje s osam baletnih skladbi prilagođenih koncertnom izvođenju, poznatih kao "Ščelkunčikova suita". Balet je postao senzacija kad ga je ruski baletan gruzijskog podrijetla Georgeu Balanchineu, jedan od najvećih koreografa 20. stoljeća, postavio 1954. u New Yorku.
Od tada do danas, baletne trupe kao da se natječu tko će ljepše uprizoriti blagdansku bajku, a njegovi junaci i sami su postali simbol Božića. Otkud baletu naziv Orašar i zašto je drvena lutka čija je izvorna namjena bila lomljenje oraha, postala hit? Stvar je u tome da se lutka u njemačkoj narodnoj predaji simbolizira sreću i blagostanje. Bio je omiljen je dar za djecu, a danas ga poklanjamo i odraslima.
Treba reći i to da je balet nadahnut pričom njemačkog romantičara i gotičara Ernesta Hoffmanna “Orašar i kralj miševa” o ratu između kositrenih vojnika i miševa. Tom borbom završava prvi čin baleta, kad Orašar uz Klarinu pomoć pobijedi kralja miševa i vodi gledatelje kroz Snježnu zemlju do Kraljevstva slastica, gdje upoznaju Šećernu vilu... Što je bilo kasnije? Odgovor na pitanje naći ćete u baletu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....