Algebra
Reportaža

Dokazano najkvalitetniji stručni studij u Hrvatskoj: ‘96 posto studenata zaposli se unutar tri mjeseca od diplome‘

Prodekanice Silvija Grgić, Nataša Trojak i Nada Kaurin Knežević provele su nas novim kampusom Algebre

Prodekanice Silvija Grgić, Nataša Trojak i Nada Kaurin Knežević provele su nas novim kampusom Algebre

Budi izvrstan u onom što voliš. Zaiskri.

Ove su riječi ispisane na TV ekranu koji ugledate čim zakoračite u hol suvremenog kampusa Algebre kojim je Zagreb dobio novi, moderno uređeni, multidisciplinarni prostor koji će budućim generacijama polaznika osigurati najsuvremenije uvjete školovanja po međunarodnim standardima.

Kampus broji 35 moderno opremljenih predavaonica i 14 zasebnih online kabineta namijenjenih obrazovanju i usavršavanju na daljinu, za kreativni dio nastave dizajna osigurana je suvremena crtaona, tzv. Art Room kao i 3D Production Room u kojima su instalirani 3D printeri. Tu su još Video i Audio Studio te Podcast Room, koje Algebra jedina u Hrvatskoj omogućuje svojim studentima, a namijenjeni su razvoju produkcijskih i postprodukcijskih vještina studenata multimedije i digitalnog marketinga.

Unatoč kontinuiranom padu broja maturanata, samo u ovoj godini za njih 1000, Algebra nastavlja bilježiti sve intenzivniji rast prijava na studijske programe – za 40 posto više u odnosu na lani. Pozitivan trend tim je veći što je ove godine interes za upise u opadanju pa studij planira upisati 10-ak posto manje maturanata nego prošle godine.

Dok hodamo, žamor se čuje sa svih strana, a studenti u udobnim sivim kaučima veselo razgovaraju o nadolazećim predavanjima. Na jesen će im se pridružiti nova generacija kolega.

Rješavaju studentske dileme

Kada prolaze kroz automatska staklena ulazna vrata i u isto vrijeme kolegama prenose dojmove s odslušanih kolegija, studenti izgledaju kao da su u prostorijama vlastita doma. Nekolicina ih, pak, slobodno vrijeme provodi na vrelom kamenom zidiću ispred kampusa, upijajući vitamin D i ispijajući posljednje gutljaje kave iz lokalnog kafića. Paralelno se u unutrašnjosti zgrade na klimatiziranim hodnicima okuplja grupica budućih akademskih građana koja nestrpljivo čeka da se pojave uvaženi profesori od kojih žude čuti korisne savjete kako da zbilja postanu izvrsni u onome što vole. I da na koncu, zaiskre.

Izvrsne savjete mogu doznati i od prodekanica Algebre Silvije Grgić (39), Nataše Trojak (50) i Nade Kaurin Knežević (35) koje, osim što obnašaju dužnosti zamjenica dekana, redovito rješavaju studentske dileme te im pomažu da postanu izvrsni u onome što ih zanima. Baš takve su i one postale zahvaljujući dugogodišnjem učenju te ulaganju u sebe i obrazovanje.

image

Prodekanice Nada Kaurin Knežević, Nataša Trojak i SIlvija Grgić (s lijeva na desno)

Vedran Peteh/CROPIX

Silvija je prodekanica za kvalitetu i razvoj, predavačica te trenutačno doktorandica na studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nataša je prodekanica za nastavu, profesorica visoke škole te ima doktorat iz polja psihologije, dok je Nada prodekanica za studente i studentice, predavačica i trenutačno na prvoj godini doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, magistrica znanosti. Svojim radom pridonose znanosti i znanstvenim istraživanjima, kako u EU, tako i u Hrvatskoj koja, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, broji oko 13.000 aktivnih znanstvenika, od kojih 46 posto čine upravo žene.

Promjena karijera

Silvija, Nataša i Nada sasvim su spontano postale dijelom znanstvene zajednice, a kako kažu, za sebe su imale sasvim drugačije karijerne planove. Silvija se vidjela u skroz drugom području.

- Iskreno, nisam planirala upisati, a još manje diplomirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tijekom srednje škole, konkretno u četvrtom razredu gimnazijskog programa, mogli smo birati dodatne predmete za upis na fakultet pa sam tako odabrala likovni jezik jer sam željela upisati dizajn i razviti dizajnersku karijeru. Doslovno sam svako ljeto provodila crtajući i bruseći taj zanat. Međutim, na kraju ga nisam uspjela upisati i tada je nastao šok – shvatila sam da u nečemu nisam dobra. Ta spoznaja mi je pomogla da se fokusiram na ono što mi ide, a to su prirodne znanosti, fizika i matematika – ispričala je Silvija te dodala kako joj je u promjeni interesa pomogao nastavnik fizike u srednjoj školi koji joj je postavio odlične temelje za daljnje školovanje, ali i ponukao je da ojača svoje samopouzdanje.

image

Prodekanica Algebre za kvalitetu i razvoj Silvija Grgić

Vedran Peteh/CROPIX

Natašin talent za profesorskom karijerom prepoznao je njezin bivši profesor.

- Na magisteriju, početkom 2000. godine, imala sam ispit u obliku prezentacije poslovnog problema. Nakon izlaganja me profesor koji je držao taj predmet pitao želim li postati asistentica na tadašnjem Splitskom veleučilištu sa sjedištem u Zagrebu. Pristala sam i počela raditi kao asistentica iz poduzetništva, a kasnije sam kod drugog profesora asistirala i na kolegiju iz managementa. Tako su izgledali moji počeci u znanosti, sve dok me 2009., kolega Marinko Jurčević nije pitao jesam li zainteresirana za rad na poziciji vanjskog suradnika u Algebri koja je u to vrijeme tražila nastavnika za kolegij osnove ekonomije. Pristala sam, a sve ostalo je povijest – kaže Nataša.

image

Prodekanica Algebre za nastavu dr.sc. Nataša Trojak

Vedran Peteh/CROPIX

U međuvremenu je 2015. godine dobila ponudu da se, nakon šest godina rada kao vanjski suradnik, "skrasi" u Algebri. Kako kaže, nije dvojila, svaku priliku koja joj se pružila rado je prigrlila.

Nada je, pak, nedavno napravila značajan karijerni zaokret. Početkom 2020. godine odlučila je otići s funkcije voditeljice marketinga u agenciji Five te se kao predavačica na studiju digitalnog marketinga pridružila Algebri da bi iduće godine došla na poziciju prodekanice.

Ipak, ovakav profesionalni prijelaz nije se dogodio "iz vedra neba" jer je u Algebri kao vanjski suradnik bila zaposlena još od 2016. godine, tako da je godinama brusila profesorsko zvanje. U međuvremenu je razvila i ljubav prema pisanju pa je završila CeKaPeovu radionicu pisanja proze kod Zorana Ferića. Iza sebe ima nekoliko zbirki priča, a najpoznatije su "Bosanka u Zagrebu" i "Dijagnoza". Unatoč interesima za književnost, marketing i komunikacije, najviše uživa na funkciji prenositeljice znanja.

Na pitanje zašto su mijenjale područja zanimanja i što je prethodilo toj odluci, prodekanice su se jednoglasno složile da je riječ o unutarnjem porivu, odnosno neprekidnoj želji za razvojem, napretkom i novim znanjima koje žele prenijeti i na studente, ali i na djecu.

Žene u znanosti

Nada priželjkuje i da će njena kći, trenutačno vrtićke dobi, jednog dana razviti ljubav prema svojem području zanimanja koje god ono bilo. Štoviše, od malih nogu joj kroz zabavu i izbor igračaka nastoji pokazati široku lepezu poslova, tako da sama jednog dana lakše otkrije u čemu je dobra.

- Od vrtićke dobi ženskoj djeci se obično nude bebe, kolica i kuhinja. Na meni je zadatak da joj pokažem s kakvim se igračkama još može igrati, a koje se inače stereotipno smatraju muškima. Zato joj nudim svakakve igračke, od vijaka i legića do autića na daljinski, dok pritom pazim da njeguje i svoju ženstvenost. Dapače, veliki sam fan pozivanja djevojčica u IT sektor i ne bih imala ništa protiv kada bi i moja kći jednom postala znanstvenica – ističe prodekanica Nada.

image

Prodekanica Algebre za studente i studentice Nada Kaurin Knežević

Vedran Peteh/CROPIX

I Algebra radi na povećanju broja žena u IT sektoru. Osmislili su Digitalnu akademiju, odnosno program koji provode u osnovnim školama, posebno u šestim, sedmim i osmim razredima kad se kod ženske djece, prema mnogim istraživanjima, najviše zamjećuje pad interesa za prirodne znanosti. Cilj je da kroz programe budući mladi profesionalci nauče kako istraživati, kritički i računalno promišljati, stvarati i surađivati te da se možda jednog dana odluče za fakultet ili učilište koje nudi jedan takav program, poput, primjerice Algebre.

Fokus na praktično znanje

Reakreditacija Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) potvrdila je da je upravo Algebra najkvalitetniji stručni studij u Hrvatskoj. Na preddiplomskoj razini studenti mogu pohađati studije programskog i sistemskog inženjerstva, multimedijskog računarstva, digitalnog marketinga, dizajna i 3D dizajna, dok na diplomskoj razini studij nudi programe programskog i sistemskog inženjerstva, razvoja računalnih igara, podatkovne znanosti, digitalnog marketinga, kreativnog upravljanja tržišnim komunikacijama te združeni diplomski studij računarstva - Internet stvari i Umjetna inteligencija.

image

A/V Production studio

Algebra

S ciljem da studenti što prije pronađu dobro plaćen posao, Algebra nudi studijske programe koji garantiraju konkurentnost na tržištu i ekspresan pronalazak zanimanja u struci. Tome u prilog idu i statistike koje nadmašuju hrvatske standarde, a prema kojima 96 posto studenata unutar tri mjeseca od stjecanja diplome dobiva posao.

Kako je to moguće?

- Nekoliko faktora utječe na brzi dolazak Algebrinih studenata do posla. Prvi je velika potražnja za tim kadrom jer Algebra uistinu nudi studije koji su traženi na tržištu, a znanja koja stječu odmah su primjenjiva u svakodnevnom radu. Drugi čimbenik je znanje s kojim studenti izlaze iz obrazovne ustanove, a to je praktično znanje koje ih osposobljava da dolaskom na konkretno radno mjesto znaju obavljati zadatke; da, primjerice, juniori znaju programirati ili, pak, dizajnirati i općenito se uhvatiti u koštac s radnim zadacima. Treća stvar koju ću istaknuti je svojevrstan prestiž koju sa sobom nosi diploma iz Algebre. Naime, ostvarili smo suradnje s mnogim tvrtkama iz raznih industrija pa smo ih pitali koja su im znanja i vještine potrebni od naših studenata, s ciljem da upravo to integriramo u naše programe. Neprestano stvaramo povjerenje s poslodavcima i nudimo im svojevrsno obećanje da ćemo isporučiti radnu snagu koja im je potrebna, zbog čega mogu biti sigurni da im u tvrtku dolaze kvalitetni zaposlenici – ističe Silvija.

Prodekanice ističu kako su studentima izrazito jasno postavljeni ishodi učenja koji se trebaju savladati, a jednom kada se kolegij položi student je spreman za rad. Kako kažu, žele da se poslodavci bore za njih, svjesni da im dolazi kvalitetna radna snaga.

- Kod nas nema poklanjanja bodova jer želimo pripremiti ljude za rad, bez 'gledanja kroz prste' i provlačenja. Priznajem, stroge smo, ali poštene, što je standard i svih drugih predavača na Algebri – istaknula je prodekanica Nada te nadodala kako je većina studenata zaposlena i prije stjecanja diplome upravo zato što već na prvoj godini steknu količinu znanja i vještina dovoljnu za početak rada.

image

Algebra lounge

Algebra

"Studiraj u Engleskoj u Hrvatskoj"

S ciljem privlačenja stranih studenata još prije pet godina sve diplomske studije u Algebri su počeli izvoditi isključivo na engleskom jeziku, a od ove akademske godine i preddiplomski se mogu slušati na engleskom. Surađuju s brojnim inozemnim učilištima.

Jedno od njih je Goldsmiths, jedna od najstarijih sastavnica Sveučilišta u Londonu, a zahvaljujući ovoj suradnji Algebrini studenti mogu studirati dizajn, 3D oblikovanje, multimediju, digitalni marketing, podatkovnu znanost, računarstvo ili razvoj računalnih igara po programima koji su vrednovani od strane jednog od 500 najboljih svjetskih sveučilišta. To im omogućuje stjecanje hrvatske i britanske diplome – i to bez potrebe odlaska iz Zagreba. No, proces akreditacije nije bio nimalo lak.

- Akademsko partnerstvo Algebre i Goldsmithsa rezultat je dvogodišnjeg procesa provjere ishoda učenja studijskih programa i sustava osiguravanja kvalitete Algebre koje su provodili britanski stručnjaci i voditelji studija s hrvatskim kolegama. Suradnja s Goldsmithom je svojevrsno priznanje druge ustanove da radimo dobar posao. Drugim riječima, procijenili su da naši standardi odgovaraju njihovima zbog čega su i pristali na partnerstvo – ističe prodekanica Nataša.

Kad je riječ o internacionalizaciji, Algebra surađuje i s EPITECH-om, jednom od najprogresivnijih francuskih škola računarstva, s kojom provodi združeni studij diplomske razine "Internet stvari i umjetna inteligencija". Algebrini studenti tako mogu dio studija pohađati u Zagrebu, a dio u Parizu i na taj način također steći dvije diplome.

Sveučilište u osnivanju

Algebra je trenutačno u procesu akreditacije, odnosno u fazi odobravanja na prelazak iz Visokog učilišta u Sveučilište.

Period traje tri godine, gdje dvije odlaze na usvajanje mentorskog programa pod pokroviteljstvom Fakulteta elektrotehnike i računarstva, ujedno i Algebrinog mentora, a posljednja godina odlazi na pripremu akreditacije za samo pokretanje Sveučilišta.

image

Knjižnica

Algebra

Kako to koristi studentima?

- Sveučilišni programi imaju znanstvenu komponentu koja garantira upis postdoktorskih pozicija, dok su Algebrini programi trenutačno uglavnom stručni, što znači da su pretežito fokusirani na praktični dio. Željeli bismo, na koncu, postići savršen balans za studente tako da imaju u jednakom omjeru i praktičnog i teorijskog znanja, a čim najesen postanemo Sveučilište to ćemo moći i postići – kaže Nataša.

Ni prodekanice Silvija, Nataša i Nada neće prestati u pomicanju profesionalnih, ali i osobnih granica. Svoje intrinzične motive za neprestanim širenjem znanja i voljom za stjecanjem novih prilika nastojat će prenijeti i na svoje studente jer, kako kažu, žele da svi studenti saznaju čime se žele baviti u životu i da zaiskre u onom u čemu su najbolji, a ako nisu sigurni, onda će im one pokušati ukazati na njihove potencijale. Baš onako kako su Silviji i Nataši ukazali njihovi profesori.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Algebre.

27. prosinac 2024 10:05