Dobrovoljna mirovinska štednja je jedina za koju ćete dobiti i državni poticaj

Iako o mirovini malo tko razmišlja na početku svog radnog vijeka, zapravo bismo već s prvim zaposlenjem trebali početi štedjeti. Kvaliteta života se poboljšala i naši apetiti u mirovini sasvim sigurno neće nestati. I dalje ćemo željeti putovati, kupovati, ulagati u sebe...

Gotovo svi znaju da je štednja u drugom mirovinskom stupu obavezna, no, malo tko odmah počne razmišljati i o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, odnosno o 3. mirovinskom stupu.

"Čim dobiju prvi posao, sve osobe mlađe od 40 godina imaju rok od 30 dana za odabir svojeg mirovinskog fonda, u koji će poslodavac svaki mjesec uplaćivati 5 posto doprinosa iz njihove bruto plaće. One koji svoj mirovinski fond u zakonskom roku ne odaberu sami, Središnji registar osiguranika (Regos) prema službenoj dužnosti raspoređuje u fond kategorije A kojim upravlja jedno od četiri mirovinska društva", ističe Rosa Marić, voditeljica Odjela upravljanja imovinom PBZ Croatia osiguranja mirovinskog fonda.

Svi zaposleni uplaćuju mirovinski doprinos od 5 posto bruto plaće u samo jedan obvezni mirovinski fond. To je obvezna mirovinska štednja na osobnom računu u 2. stupu. Ono što svi građani mogu, bez obzira na to jesu li zaposleni, školuju li se ili su u mirovini, jest uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju u 3. stupu. Za takvu štednju nema ograničenja, pa je moguće ulaganje i u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali samo se za štednju u jednom fondu mogu dobiti državni poticaji u iznosu od 15 posto uplaćene štednje u jednoj kalendarskoj godini, i to do najviše 750 kuna godišnje.

U Hrvatskoj jako mali broj ljudi aktivno izabere određeni fond, a evo o čemu treba promisliti prije odluke. "Odabir mirovinskog fonda ovisi o vašim specifičnim osobnim ciljevima i vremenu koje preostaje do vaše mirovine. Odabir se sastoji od dvaju koraka. U prvom se koraku morate odlučiti za jednu od spomenutih triju kategorija obveznih mirovinskih fondova (A, B ili C). U drugom koraku morate odabrati društvo za upravljanje. Sva društva na svojim mrežnim stranicama transparentno objavljuju strukture ulaganja, ostvarene prinose i ostale informacije koje mogu pomoći prilikom donošenja odluke o odabiru fonda. Prikupljene informacije svakako treba uzeti tek kao smjernice jer nema jamstava da će se u budućnosti ponoviti ono što se događalo u prošlosti", dodaje Marić.

SHUTTERSTOCK

I za kraj valja reći da su ulaganja mirovinskih fondova dugoročna pa tako treba promatrati i njihove prinose. Prosječan godišnji prinos od početka rada do kraja listopada 2022. godine za fond kategorije A iznosi 6,28%, za fond kategorije B 5,01% te za fond kategorije C 3,25%. S vremena na vrijeme dolazi do pojave kriza na tržištu kapitala koje negativno utječu na prinose mirovinskih fondova, no utjecaj takvih šokova se neutralizira kada dođe do oporavka tržišta.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s PBZ CROATIA OSIGURANJE obaveznim mirovinskim fondovima.