Zagrebačka pjevačica se tijekom pandemijskih godina družila s novom najboljom prijateljicom, prirodom. Uvijek joj je pri ruci, daje joj energiju, pruža brzinski reset a najbolje od svega je to da priroda nije pričljiva - samo se pogledaju i to je to
Zagrebačka pjevačica Lana Jurčević posvetila je nesvakidašnju objavu na društvenim mrežama najboljoj prijateljici koja je u protekle dvije (pandemijske) godine uvijek bila uz nju. Kaže da njena frendica baš nije "od velikih riječi", no kad god bi joj zatrebala utjeha, predah ili ljekovita šutnja, nalazile su se i razmjenjivale dobre vibre.
"Priroda mi je uvijek bila, rekla bih, najbolja prijateljica. Uvijek smo se dobro razumjele. Šutimo. I gledamo se", kaže Lana otkrivajući gdje se nalazi njezina oaza mira i mjesto na kojem se druži s prirodom.
Čini se da najviše uživa u sjenovitim stazama pokraj prvog jezera u zagrebačkom Maksimiru. Zelenilo, mir, tišina i blaženi kolovoz u polupraznom gradu, njezin su recept za brzi reset. Dragocjeni trenuci kad riječi nisu potrebne: treba samo disati, prepustiti se trenutku i uživati.
"Nešto ću vam reći. Mene je ‘korona period‘ dosta promijenio (puuuno stvari na bolje). Promijenio me i luđački tempo posla i obaveza koje imam posljednjih godina. Prije toga su me ljudi uvijek pitali: ‘Otkud ti toliko snage?‘ ili ‘Ženo, daj stani malo.‘ Nikad kod mene nije bilo nešto ‘laganini‘, kaže dodajući da je sada situacija drugačija. I dalje radi punom parom, na sve stigne ali bez pritiska i iscrpljujućeg brzanja kako bi se sve odradilo savršeno, besprijekorno.
"Stvar je u tome da je sama sebi po tko zna koji put ‘povisila letvicu‘ kako bi idući put ‘preskočila‘ još veći izazov. I tako unedogled", naglasila je Lana,
"Svjesna sam da imam ekstremnu potrebu za radom. Možda zato što toliko volim sve što radim. Sigurno je do toga, ali možda je i do nekog neispunjenog dijela mene, pa ga kroz nešto drugo nadoknađujem… i to je normalno, i to je ljudski", pojašnjava pjevačica koja se više ne odriče trenutaka dokolice u prirodi kako bi zastala, prodisala, prikupila snagu.
"I mi s ‘tv-a’ smo ljudi. Čudno, ali i dalje vlada ta iluzija o tome da mi imamo neke wow živote. Ali treba nekad ljude podsjetiti da smo svi ispod istog neba. Priroda mi je uvijek bila, rekla bi: najbolja prijateljica. Uvijek smo se dobro razumjele Šutimo… i gledamo se", dodala je.
Objavu završava upitom: "A gdje je vaša oaza?", a mi ćemo dodati da u Maksimiru postoje još četiri prekrasna jezera koja čekaju da ih ponovno otkrijemo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....