Naš proslavljeni chef na besplatnoj aplikaciji MasterMeal svojim pratiteljima pokazuje bazične profesionalne tehnike i uči ih pripremi klasika domaće kuhinje.
Naš proslavljeni chef Melkior Bašić tri sezone bio je zaštitno lice popularnog kulinarskog showa Masterchef, a na oproštaju od gledatelja rekao je da odlazi zbog novih izazova i obaveze. Svoje iskustvo stjecao u kuhinjama ponajboljih restorana kao što su Restaurant le Prince Noir, Lormont, Restaurant La Cape, Cenon, Restaurant L‘Oiseau Bleu te Boutique Hotela Alhambra & Villa Augusta na Lošinju, a danas je suvlasnik i zaštitno lice kulinarske start up aplikacije MasterMeal, suvlasnik Chefs Cateringa te konzultant hotelske grupacije Aminess čiji je korporativni chef za buffet stolove.
"Tu su još i pojedinačni projekti po cijeloj Hrvatskoj, tako da se ne mogu požaliti da mi dani, tjedni i mjeseci nisu ispunjen. Kažu mi da je to uspjeh, a ja radim od jutra do mraka, šest dana u tjednu, a nedjelju provodim za računalom sređujući bilješke, korespondenciju i planove", smije se Melkior Bašić s kojim smo razgovarali u studiju gdje dva puta tjedno snima priloge za aplikaciju MasterMeal, koja je u svega dva tjedna privukla više od 12 tisuća pratitelja.
Što je MasterMeal?
Naša originalna aplikacija s ekstenzijama na društvenim mrežama Instagramu i TikToku, čiji je moto "klikni, kuhaj i oduševi". Kuhati kao chef nikada nije bilo lakše, jer sa svojim pratiteljima, svejedno kojeg su uzrasta i kakvi su im kulinarsko iskustvo i vještine, pred kamerama dijelim svoje znanje, tehnike kuhanja i načine pripremanja jela.
Nije li vas strah da će vas kopirati?
Znanje je tu da se dijeli, to je moj moto otkako se bavim svojim poslom. Ako svi pravilno nauče osnove i tehnike kuhanja, bit će više dobrih ideja, ljudi će generalno biti zadovoljniji, a nivo naše gastronomske ponude može samo rasti.
Što to konkretno znači?
Recimo, cilj mi je ljudima pokazati što je dobar omlet ili rižoto, objasniti koje su, primjerice klasične greške da vam omlet zagori, a rižoto se pretvori u kašu. Ukusi su dakako individualni i o njima se ne raspravlja, ali osnove se moraju znati. Osim toga našim pratiteljima pokazujem ne samo koje su im namirnice potrebne, nego i kakav pribor i posuđe moraju imati, a uz to bazične kuharske tehnike u pripremi svake od tih namirnica. Recepti nisu klasično napisani, nego su korak po korak detaljno objašnjene sve tehnike koje su potrebne za pripremu svakog jela.
Tko je vaša publika?
Ljudi koji kuhaju doma ili žele početi kuhati. Pokazujem im profesionalne tehnike koje mogu primijeniti, a na jednom mjestu zahvaljujući Master Mealu imaju bazu kojoj se uvijek mogu vraćati, jer je aplikacija besplatna i svima dostupna.
Faširanci su klasično tradicionalno jelo domaće kuhinje: kako ih vi pripremate?
Faširanci moraju biti mekani i sočni, zato ne treba pretjerivati s jajima, koja smjesu stišću. Može ih se raditi s mješavinom iz supermarketa, ali je bolje posjetiti lokalnog mesara da vam sitno samelje čistu teletinu, što je najskuplja varijanta, ili 70 posto teletine i 30 posto svinjetine. Bitno je i dan prije namočiti stari kruh u mlijeko, te ga procijediti prije korištenja da ne bude previše tekućine u smjesi. Faširance radim sa sitno sjeckanim svježim lukom, češnjakom i peršinom, jer želim da sokovi povrća ostanu unutra. Ako je potrebna dodatna vlaga dodajem vodu, a ne mlijeko, koje gori kad se faširanci prže, a od začina koristim sol i papar. Fora je i u duljini prženja na umjerenoj vatri, jer je faširanac gotov čim se napuše i počne puštati tekućinu. Tada ga vadite iz tave, jer će se inače - prepeći.
Je li to jedini način pripreme?
Ne, postoji milijun načina i svaki je dobar ako vi tako volite. Faširanci se mogu i ukuhavati u raznim umacima, primjerice od rajčica ili gljiva, a prije toga se samo preprže da se zatvore. Meni su najfiniji hladni, jer im je okus tada najintenzivniji, pa kad ih poslužite uz vruće varivo - nema boljeg i ukusnijeg obroka.
Što su vaši okusi i mirisi djetinjstva?
Dijete sam ugostitelja, a mama je hranila tri kuhara, tatu, brata i mene. Miris mamine kuhinje za mene su pirjani luk, lešo riba i zaprška. Kad je mama radila ajnpren to je značilo da je za ručak grah, prežgana juha ili sarma.
Jeste li voljeli i prežganu juhu?
Da, kuhala se svaki put kad je netko od nas bio bolestan ili mamuran, što je isto tako vrsta bolesti od koje se tijelo mora oporaviti. Mama ju je radila s ukuhanim jajetom, a može joj se dodati crvena paprika, lovor ili češnjak.
Što se kod vas doma nije jelo?
Mama nije kuhala s krastavcima i porilukom, a sve ostalo je bilo na stolu - i repa, i kupus, i tripice...
Treba li djecu tjerati da sve jedu?
Od malena je bitno sve jesti, navikavati djecu na okuse i teksture, kuhano meso, lešo ribu, iznutrice, povrće... Naš jedini problem doma bio je hoće li biti dovoljno svega, jer smo svi mogli pojesti, pa se, recimo, kajgana s jetricama za nas četvero pripremala s dvadeset jaja.
Stvarno?
Da, to nam je bila standardna porcija. Uz kiselinu sa strane može se pojesti puno jaja, bez problema. Djeca vole istraživati, ali ih ne treba tjerati ako im se neko jelo ne sviđa. Meni se to dogodilo s tripicama, koje sam kao klinac obožavao i natjecao se s pokojnim djedom tko će više tanjura pojesti: u osnovnoj školi sam ih počeo izbjegavati, a ponovno ih jedem od srednje škole.
Kakvi ste bili kao klinac?
Okrugao kao loptica. U četvrtom razredu sam imao šezdeset kila i nitko me se nije usudio taknuti.
Kako je počela vaša priča s Master Mealom?
Slučajno. Nakon zadnje sezone Masterchefa praktički paralelno sam dobio dvije ponude koje nisam mogao odbiti - da postanem partner u cateringu i da se uključim u ovaj projekt. Nazvao me pokretač projekta Dino Jerković kojem nije bilo jasno kako prosječni kuhari u par mjeseci mogu postati izvrsni i želio je da ja to ljudima objasnim putem naše aplikacije. Zahvalan sam svim našim kolegama Luciji, Lauri i Matiji, a posebno našem partneru IKEA-i, koji nam je vjerovao na riječ i opremio nam studio.
Što za vas znači kuhati doma?
Kuhati doma je ljubav, a ljubav trpi sve - i pogreške, i uspjehe, i pobjede i poraze. Doma i ja griješim jer često eksperimentiram, pa ne ispadne kako sam mislio, ali se nikad zbog toga ne živciram.
Zašto?
Najbitnije je znati gdje je greška i zašto je do nje došlo. Recimo pečete piceka, sve je isto kao prošli put, ali vam ostane krvavo uz kost. Možda je riječ o veličini pileta, razlici u kvaliteti mesa, ili ga ovaj put niste temperirali, nego pekli direktno iz frižidera.
Kad se počinje s jajima na što treba paziti?
Osobno ih počeo s kajganom jer je ona najjednostavnija i vidite sve što se u tavi događa. Nakon toga na rad bi došla tvrdo, pa meko kuhana jaja, a na kraju poširana jaja i omlet. Napraviti kremast i sočan omlet je malo kulinarsko majstorstvo, a kad ga naučite praviti kasnije ga možete puniti po želji s čim već hoćete.
Generalno s čim je najbolje početi?
S krem juhama od povrća, jer su svima fine, a baza im je prekuhano izmiksano povrće, pa praktički ne možete pogriješiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....