Nju ne zanimaju isprazne rasprave o biti i bitku, nego moderna filozofija koja rješava probleme iz stvarnog života - studentica jedna je od najmlađih autorica programa koalicije Možemo!, a najveći izazov bi joj bio javno sučeljavanje s novom političkom zvijezdom Marijom Selak Raspudić.
Nitko tako britko ne ruši stereotipe o tome da su mladi apolitični i apatični kao Riječanka Hana Samaržija (22), studentica četvrte godine filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čije su objave na Facebooku posljednjih mjeseci zapalile društvene mreže. U njima Hana s mnogo duha, ali i argumenata te bez dlake na jeziku secira hrvatsko društvo, a njezini analitički i zanimljivi postovi dobivaju na stotine lajkova i komentara.
"Promatram svijet oko sebe i nejednakosti u društvu, jačanje krajnje desnice, vidljivu nebrigu za znanost i temeljna ljudska prava te korupciju i klijentelizam u uskim krugovima ideološki podobnih. To iskustvo me natjeralo da se i sama angažiram, ali ne samo na društvenim mrežama, jer puko pisanje objava nije aktivizam, nego dokona intelektualna zabava", kaže Hana, koja je sudjelovala u brojnim prosvjedima, predsjednica je studentske udruge Zeleni Filozofski i potpredsjednica Studentskog zbora FF-a te jedna od najmlađih suautorica programa zeleno-lijeve koalicije Možemo!
'Filozofija je u Hrvatskoj stekla lošu reputaciju, i to ne bez razloga.'
Interes za politiku i društvo razvila je još u srednjoj školi, a u tome su je podupirali roditelji. Njezina majka, sveučilišna profesorica filozofije Snježana Prijić-Samaržija, rektorica je Sveučilišta u Rijeci, dok je otac Slaven diplomirani ekonomist zaposlen u menadžmentu. Jedinica je, a uz njih je od malih nogu odrastala okružena knjigama, sa sviješću da je izvrsnost nešto poželjno i vrijedno truda.
Filozofija je njen izbor
- S majkom imam vrlo blizak odnos, ona je moja osoba od najvećeg povjerenja. Dijelimo političke vrijednosti, iako je ona nešto umjerenija, i s njom vodim najkvalitetnije rasprave. Nikada me nije gurala u filozofiju, to je uvijek bio moj izbor - ističe Hana.
Iako je kao srednjoškolka osvajala prva mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima iz filozofije i engleskog, nije željela da njezin upis povezuju s majčinom titulom pa se odlučila na studij u Zagrebu.
Mlada Riječanka došla je na studij filozofije i komparativne književnosti u Zagreb - kako je ne bi povezivali s majkom Snježanom Prijić Samaržija, rektoricom riječkog Sveučilišta.
Mlada Riječanka došla je na studij filozofije i komparativne književnosti u Zagreb - kako je ne bi povezivali s majkom Snježanom Prijić Samaržija, rektoricom riječkog Sveučilišta.
"Filozofija je u Hrvatskoj stekla lošu reputaciju, i to ne bez razloga. Na zagrebačkom fakultetu mnogo se govori o integrativnoj bioetici, a zanemaruju se sjajni predavači političke i socijalne tematike. Metafizika je ljudima apstraktna i ne vide poveznicu sa stvarnim životom, jer je nema. Mene zanimaju filozofija politike i ekonomije te politička epistemologija i teorija demokracije. Smatram da suvremena filozofija mora argumentiranim i logički dosljednim promišljanjem ljudima ukazati na stvarne probleme koje oni sami ne mogu artikulirati. Zato volim suvremene filozofe poput Susan Haack, Elisabeth Anderson, Kristoffera Ahlstroma-Vija, Jonathana Wolffa i Philipa Kitchera ", govori Hana.
'S majkom imam vrlo blizak odnos, ona je moja osoba od najvećeg povjerenja.'
S filozofkinjom Marijom Selak Raspudić, profesoricom na njezinom fakultetu - koja se prvo prometnula u televizijsku komentatoricu, a potom i političku zvijezdu čija će karijera imati nastavak u Saboru - Hana Samaržija ne dijeli većinu stavova.
Raspravljanje kao strast
"Ona predaje izborne metafizičke predmete, koji me ne zanimaju, ali odbila me ponajviše lažna i trivijalna intelektualnost njezinih javnih nastupa. Kad je slušate, jasno je da je to razmetanje bez argumenata, prepuno licemjerja, desnog populizma i općih mjesta", oštra je Hana, koja bi se rado sučelila s Marijom Selak Raspudić u javnoj raspravi ili medijima.
Raspravljanje joj je oduvijek bila strast pa se njezina druženja s prijateljima redovito pretvaraju u žustre polemike o raznim temama iz područja društva, kulture i umjetnosti.
Osobito je zanima književnost, a tu najviše cijeni djela Virginije Woolf, Joan Didion, Clarice Lispector, Jamesa Joycea, Elene Ferrante i Breta Eastona Ellisa. Njen otac, koji je u mladosti bio panker, kao klinki joj je puštao glazbu Nicka Cavea, koju i danas obožava. Filmove Paola Sorrentina i Kena Loacha može gledati po više puta, a omiljeni joj je slikar apstraktni ekspresionist Mark Rothko. Nekoć je i sama, otkriva, rado crtala grafičke romane, a tom se hobiju uskoro planira vratiti.
A kad doktorira, namjerava se baviti znanošću ili politikom.
"Svojedobno sam za studentski časopis Kritika napravila intervju s filozofom Philipom Kitcherom i u pamćenje mi se usjekla njegova rečenica: “Demokracija umire kada ljudi glasaju protiv svojih egzistencijalnih interesa”. Voljela bih da to ne bude budućnost Hrvatske", kaže Hana Samaržija.
Pročitajte i:
'Strahovala sam': Doris Pinčić otkrila s kakvom se dijagnozom nosi od 14. godine
Velika pobjeda malenog Šimuna, samo je ljubio mamu i govorio: 'Nemoj plakati, volim te'
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....