I ovog ćemo Božića pjevušiti dobro poznate melodije i riječi pjesama bez kojih su blagdani zapravo nezamislivi, no manje poznata su njihova skrivena značenja.
"Have Yourself a Merry Little Christmas", "Jingle Bells", i ‘‘Let it Snow‘‘ samo su neki od glazbenih božićnih klasika koje se tijekom prosinca, pa čak i ranije bez prestanka vrte na radiju, slušamo ih u trgovinama dok obavljamo božićnu kupnju, zaštitni su znakovi blagdanskih filmova, opjevale su ih neke od najvećih glazbenih zvijezda i tako već desetljećima. Zarazne su i lako pamtljive, a uz to kriju i poprilično zanimljive, neke i fascinantne priče s kojima većina njihovih obožavatelja nije upoznata.
Izdvojili smo jedne od najpoznatijih, one koje počinjemo pjevušiti tjednima prije Božića i koje se obavezno nalaze na većini play lista.
“Silent Night”
Priča ove pjesme prati mladog svećenika Josepha Mohra iz malenog austrijskog gradića Oberndorfa, i to iz davne 1818. koji ju je i napisao potaknut teškim životom tog razdoblja. Ljudima je želio pružiti neku vrstu utjehe i nove nade, nakon završenih Napoleonskih ratova, a božićno je vrijeme smatrao savršenim za tako nešto. Nastala je na sam Badnjak, Mohr ju je napisao zajedno sa svojim orguljašem Franzom Xaverom Gruberom, a zbog kvara na crkvenim orguljama, prvi su je put izveli uz pratnju gitare. Bio je to početak glazbenog putovanja pjesme koja je prevedena na gotovo sve svjetske jezike i simbol je Božića.
"Jingle Bells"
Zvončići su jedna od najpopularnijih blagdanskih pjesama, obožavaju je oni najmlađi kao i oni malo stariji, no ono što je zanimljivo je da nije napisana povodom Božića. Napisao ju je James Lord Pierpont 1850-ih, a izvorno je nosila naziv “The One Horse Open Sleigh” i bila je zamišljena kao pjesma koja bi slavila američki Dan zahvalnosti. Sve dok nije postala popularna božićna melodija. U "Zvončiće" je preimenovana 1857. godine, a 108 godina kasnije, točnije 6. prosinca 1965. postala je prva pjesma odsvirana u svemiru što je učinila posada Geminija 6, nakon što su u tajnosti na svemirsku letjelicu unijeli zvončiće i harmoniku.
"White Christmas"
Pjesmu koja se sastoji od samo 54 riječi i 67 nota, napisao je ruski-židovski imigrant i skladatelj Irving Berlin i to 1938. ili 1939. godine, ne zna se sa sigurnošću, dok je živio i radio New Yorku. Tamo se otputio trbuhom za kruhom, a obitelj koju je ostavio kod kuće u Rusiji, mu je toliko nedostajala da joj je posvetio danas itekako poznate stihove. U radijskom je eteru emitirana nedugo nakon napada na Pearl Harbor, budeći sjetu preživjelih vojnika koji su čeznuli za domovima i svojim najmilijima.
“Santa Claus is Coming to Town”
Ova je pjesma prvi put izvedena u radio emisiji Eddieja Cantora 1934., a napisao ju je američki skladatelj James "Haven" Gillespie. Jedna je od veselijih božićnih melodija, no nastala je kao inspiracija velikom tugom koju je njen autor osjećao zbog gubitka vlastitog brata. Cantor je bio taj koji je nazvao Gilliespieja i zamolio ga da napiše božićnu pjesmu za emisiju čuvši za tužnu vijest. On je to isprva odbio jer je mislio kako neće moći napisati veselu božićnu pjesmu, međutim, predomislio se nakon što se prisjetio djetinjstva i sjećanja na brata i majku koji su ga kao dječaka upozoravali da ga Djed Mraz gleda. Osjećajući se nadahnutim, napisao je tekst za otprilike svega 15 minuta i angažirao Johna Cootsa da mu sklada glazbu. U roku od 24 sata od svog debija, pjesma je postala veliki hit, što je i ostala sve do danas.
"Have Yourself a Merry Little Christmas"
Kad su tekstopisci Hugh Martin i Ralph Blaine izvorno napisali ovaj blagdanski klasik za kultni film iz 1944., "Meet Me in St. Louis", njegovoj glavnoj zvijezdi, glumici Judy Garland nije se svidio. Smatrala ju je toliko tužnom i izjavila je da bi se njezina kolegica Margaret O‘Brien rasplakala zbog nje, zbog čega su autori promijenili verziju pjesme u onu koja se može čuti u filmu. U originalnom tekstu pjesme, ton je bio puno tmurniji i melankoličniji, jer je pjesma trebala prenijeti emocije tijekom teških vremena (radnja filma odvija se za vrijeme Drugog svjetskog rata). Judy je međutim bio previše depresivan za scenu u kojoj pjesmom tješi svoju mlađu sestru. Zbog toga su Martin i Blane izmijenili stihove i transformirali je u optimističniju i prikladniju verziju za božićni ugođaj. Danas je simbol nade, nostalgije i blagdanske atmosfere i jedna je od najslušanijih božićnih pjesmama.
"Let It Snow!"
Iliti u prijevodu "neka sniježi" je vjerojatno ono što su si skladatelj Jule Styne i tekstopisac Sammy Cahn očajnički priželjkivali u srpnju 1945. godine kada su napisali ovu pjesmu u Los Angelesu. Naime, bilo im je toliko vruće da su zamišljali idilični zimski dan, pjesma je iako nije izravno povezana s božićnim blagdanima postala jedan od njegovih zaštitnih znakova. Prva poznata verzija pjesme snimljena je 1945. godine, a izveo ju je Vaughn Monroe, a kasnije su je u svoj repertoar uvrstili Frank Sinatra, Dean Martin, Ella Fitzgerald i drugi.
"Last Christmas"
Nastala je sasvim slučajno 1984. godine iz pera, legendarnog glazbenika Georgea Michaela, koji ju je napisao i producirao jednog vikenda u svojoj spavaćoj sobi. Inspiraciju za melodiju dobio je potpuno spontano dok je gledao televiziju, nakon čega se ustao otišao do klavijature i odsvirao danas svima prepoznatljivu melodiju svoje grupe Wham. Zanimljivo je da, iako se pjesma često smatra božićnim klasikom, ona ne priča o Božiću, već o ljubavnoj priči, izdaji i emocijama, kao i da se nikada nije popela na prvo mjesto britanske glazbene ljestvice jer ju je nadmašila "Do They Know It’s Christmas?" grupe Band Aid, u kojoj je George također sudjelovao. To se dogodilo tek 2021., odnosno 36 godina nakon originalnog izdanja. Ono što je sigurno je da je "Last Christmas" jedna od najemitiranijih i najprodavanijih božićnih pjesama svih vremena kao simbol blagdana i da svake godine iznova oživi zahvaljujući radijskim postajama, filmovima i playlistama na koje bude uvrštena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....