VEDRAN PETEH/CROPIX
Bez brige s Dijanom

Nesvjesno je naš najveći potencijal, to je rezervoar najkreativnijih ideja, kako dobrih tako i loših

Uz našu svjesnu razinu odlučivanja, uz ono što vidimo, govorimo i radimo, paralelno stalno zadiremo u naše nesvjesno i ono nas itekako određuje.

Uz našu svjesnu razinu odlučivanja, uz ono što vidimo, govorimo i radimo, paralelno stalno zadiremo u naše nesvjesno i ono nas itekako određuje.

Od svega što je Freud otkrio, a otkrio je puno toga na čemu se danas temelji veliki dio psihoterapije i psihoanalize, otkriće važnosti nesvjesnog dijela uma smatra se jednim od najvećih znanstvenih otkrića uopće. Svjedoči nam o tome dr. Ante Bagarić, koji objašnjava da je koncept nesvjesnog vrlo važan, jer baš iz te arhive često donosimo odluke koje ni sami u trenutku ne znamo i ne možemo sebi objasniti.



Svaki odlazak u Pariz, prvi dodir majke, prva buka koja nas je uznemirila kao bebe, sve to pamtimo i skladištimo u nesvjesno. Upravo po tim sjećanjima mi kasnije kreiramo vlastiti život i vlastite odluke. Uz našu svjesnu razinu odlučivanja, uz ono što vidimo, govorimo i radimo, paralelno stalno zadiremo u naše nesvjesno i ono nas itekako određuje.

„To je cijeli vulkan osjećaja, nagona, previranja, zadržavanja i on se stalno prelijeva ili biva zadržan da ne eksplodira. Zato mi danas to zovemo psihodinamikom. Što nam je danas poznato i jasno, sutra je već upitno i strano, i tako stalno“, objašnjava dr. Bagarić.

image
VEDRAN PETEH/CROPIX

„Ja posebno volim mitove, mitske priče o grčkim bogovima, volim drevne priče sa sjevera, jer upravo nam mitologija kroz božanstva objašnjava ljudsku prirodu i sve njezine nagone, mračne tajne ali i potencijal. Nema razlike u ljudima, u tim suštinskim stvarima između drevnih Grka ili Norvežana. Jung je to zvao kolektivno nesvjesno. I to je važan dio nas kao vrste. U tom kolektivnom nesvjesnom stvari su jasne i regulirane bez da stoje u pisanim zakonima ili medicinskim dijagnozama“, kaže dr. Hrvoje Handl.

image
VEDRAN PETEH/CROPIX

Biblija je dala jasan odgovor na to što je ljudska priroda, podsjetio nas je dr. Bagarić. Ljudi žive u raju, lijepo im je, stvarno pravi raj, i dobiju naputak da smiju raditi što god žele, jedino ne smiju pojesti jabuku sa jednog stabla. Jednog jedinog. I oni to ipak učine. To smo mi kao vrsta. Znatiželjni, skloni riziku, ispitivanju, željni novog znanja, spoznaje. Istine o nama samima često se nalaze u nesvjesnom. To je dio koji psihijatrija istražuje. To je mjesto u kojem smo vječno živi i u kojem se stalno isprepliću naše vrline, mane i nagoni.

Sve o skrivenim tajnama i potencijalima nesvjesnog pogledajte u cijelom razgovoru sa dr. Antom Bagarićem i dr.Hrvojem Handlom.

Linker
22. studeni 2024 19:53